Znanja

Hrvatska je sazrela za zdravstveni turizam

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Zdravstveni turizam kao poseban oblik turizma na globalnoj razini raste prema stopi od 15 do 20 posto na godinu i strateški je važan za hrvatski turizam. Primjerice, medicinski turizam, jedan od segmenata zdravstvenog turizma, na razini je od 44 do 60 milijardi dolara na godinu, čulo se na turističkom forumu 'Crikvenica – rivijera zdravlja' održanome u povodu 125 godina crikveničkog turizma u četvrtak 25. rujna u Thalassotherapiji u Crikvenici u organizaciji Turističke zajednice grada Crikvenice i Grada Crikvenice.

Uzme li se u obzir ukupnost zdravstvenog turizma ili turizma zdravlja, tj. ostalih selektivnih oblika turizma u službi turizma zdravlja, dakle spa&wellness turizma, gastroturizma, kulturnog i sportskog turizma, turizma dugovječnosti te turizma drugog prebivališta, ta se brojka na svjetskoj razini najmanje utrostručuje.

U Hrvatskoj ima potencijala da se od tzv. turizma drugog prebivališta u sklopu projekta ‘Hrvatska – Florida Europe’ ostvari prihod veći od 1,2 milijarde eura te dalje u sklopu primjereno strukturiranog i moderno osmišljenog klastera i više od 2,6 milijarde eura na godinu, i to tako da se sustav turizma zdravlja postupno razvija od razine duševne i tjelesne obnove do složenijih zahvata medicinskog turizma.

Što nam valja činiti da se ne upropasti još jedna povijesna prilika hrvatskog turizma?

Planova ima, izostaje akcija

Planova nam ne nedostaje. Izrađuje se akcijski plan razvoja hrvatskoga zdravstvenog turizma. Na njemu zajedno rade ministarstva zdravlja i turizma radi uspostavljanja sustava minimalnih standarda opremanja, sigurnosti, kvalitete usluga te održivoga, zelenoga okolišnog poslovanja. Primorsko-goranska županija prihvatila je ‘Strategiju razvoja zdravstvene industrije 2013. – 2020.’ I sad intenzivno izrađuje odgovarajući akcijski plan.

Međutim, nedostaje sinergije ili, bolje rečeno, hrabrijeg ulaženja u razne modele javno-privatnog partnerstva da bi ti planovi zaživjeli. Svi govore o zajedništvu, ali njega je, čini se, u praksi najteže postići. Konkretno, Crikvenica je zbog osebujne klime, geografskog položaja, topografije te flore i faune još potkraj 19. stoljeća, točnije 1888., prepoznata kao jedno od potencijalnih kvalitetnijih kvarnerskih zdravstvenih turističkih odredišta. Gradnjom prvoga javnog morskog drvenog kupališta i prvog hotela, osnutkom crikveničkoga dioničkog društva te bilježenjem meteoroloških podataka Crikvenica se profilirala kao kupališno i zdravstveno odredište.

Što konkretno učiniti?

No od tada do danas prošlo je mnogo vremena i sve što je dosad učinjeno više je nalikovalo na individualno stvaranje svjetskih sportaša zahvaljujući ambiciji njihovih roditelja nego sustavnom radu institucija. Istina, crikvenička Thalassotherapia borila se da očuva percepciju i status jednog od povijesnih nositelja turizma zdravlja (za pravi sjaj, prema sadašnjim procjenama, treba joj oko 24 milijuna eura u više faza), a Terme Selce proslavile su se terapijskim postupcima za mnoge svjetske i olimpijske osvajače medalja (čak više od 120 bilo je na njihovim tretmanima), domaće i strane klubove te reprezentacije, što potvrđuje opravdanost teze o silnom, ali za sada nerealiziranom soft izvozu naših ukupnih zdravstvenih potencijala. Izostali su (i još izostaju) sinergija te sustavan odredišni rad na tom selektivnom području.

Što se konkretno u slučaju Crikvenice može učiniti? Strateški se opredijeliti za turizam zdravlja kao glavnu razvojnu opciju, taktički provesti politiku malih koraka, razviti jednostavan i racionalan početni model crikveničkog klastera turizma zdravlja prema modelu udruge s uskim prvim krugom osnivača te utemeljiti početni krovni portfelj proizvoda: od tjelesne i mentalne obnove te antistresnih programa do složenijih oblika medicinskog turizma: od dentalnog turizma i barokomore, koje već rade uz Thalassotherapiju, do npr. plastične kirurgije i ortopedije, razvijene u riječkom okružju.

Umjesto zaključka evo misli iznesene na skupu: sazrelo je vrijeme da, kao što je Švicarska čuvala novac drugih, Hrvatska – i u ovom slučaju Crikvenica – očuvaju zdravlje mnogih.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju