I s fakultetskom diplomom treba znati krojiti i šivati

S više od 21.500 zaposlenih i udjelom od pet posto u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, tekstilna industrija u Hrvatskoj važna je gospodarska grana.

Iako je tekstilno-kožarski-obućarski kompleks u proteklih desetak godina izgubio više od sto tisuća radnih mjesta te je na lošem glasu kao žrtva traljavih privatizacija i lošega gospodarenja, 'tekstilci' se nisu predavali. I bez poticaja, olakšica, s ispodprosječnim plaćama i izazovnim okruženjem koje je donijela poplava uvozne robe, taj sektor domaćega gospodarstva nada se svijetloj budućnosti i planira je ostvariti snažnom sinergijom. Ta je poruka poslana sa šestog znanstveno-stručnog savjetovanja Tekstilno-tehnološkog fakulteta (TTF), čiji su sudionici itekako svjesni da njihova industrija u aktualnoj krizi nije prioritetna i neće biti prioritetna ni jednoj vladi. Izlaz iz začaranoga kruga tekstilci vide u snažnijem povezivanju, kako gospodarskih subjekata tako i studenata TTF-a s privredom.
Branka Jengić, potpredsjednica sekcije tekstila, kože i krzna Hrvatske obrtničke komore, smatra da bi studente što je više moguće trebalo uključiti u aktivni gospodarski život kako bi na svojoj koži osjetili što znači proizvodnja. Poručila je da će studenti TTF-a vrlo teško nakon završetka studija otvarati svoje obrte i upuštati se u poduzetničke vode ako svojim očima ne vide kako se kroji, kako se štedi i kako nastaje obrtnička kvaliteta, koja je u Hrvatskoj od pamtivijeka na dobrom glasu.
- Ništa neće propasti ako povežemo studente s gospodarstvom, koji bi vrlo brzo našli posao ako se situacija u ekonomiji popravi barem malo. Ako naša zemlja ulazi u integraciju kao što je Europska unija, i naša se struka može bolje povezati i integrirati zbog vlastitog dobra - poručila je Jengić.

Više ekonomije u programe Prema riječima Mirjane Jukić-Gambirože iz Sektora za industriju HGK, tekstilna industrija ima golem potencijal, ali upravo je na sinergiji cijele djelatnosti napravljeno vrlo malo, a studentima i profesorima dala je tek prolaznu ocjenu. Jukić-Gambiroža objasnila je kako je tijekom života shvatila da joj je tijekom cijelog obrazovanja najkorisniji predmet bio 'Uvod u znanstveni rad', koji je temelj za rješavanje problema i pretraživanje literature. S obzirom na to da takvih predmeta danas nema, preporučila je profesorima da u obrazovni program unesu više znanosti i ekonomije, kako bi studente što bolje pripremili na probleme u kojima bi se mogli naći nakon završetka studija. 

Diplomske radove trebalo bi koncipirati tako da se u njima rješava po jedan konkretan gospodarski problem. Kroz taj rad student bi trebao osmisliti rješenje, a to će postići vrlo teško ako u međuvremenu ne pokuša raditi. Upravo zbog manjka takvih koncepata naši su studenti danas samo teoretičari, zaključila je Gambiroža.
Dekanica TTF-a Sandra Bischof objasnila je da je za tekstilnu, kao i za sve druge industrije u vremenima teške gospodarske krize važna brzina i prilagodljivost. Upravo zbog toga TTF svake godine mijenja i prilagođava nastavni program - kako bi se stvarali radnici za tekstilnu branšu, a ne za burzu rada. Školovanje visoko obrazovanih stručnjaka kojih nedostaje industriji postaje sve izazovniji posao za fakultet jer mu je Sveučilište srezalo proračun za 50 posto, što otežava financiranje doktoranata. Zbog toga Bischof je apelirala na Ministarstvo gospodarstva, koje je i ranije pomagalo financirati doktorske studije za kojima postoji potreba. Naime, fakultet u ovom trenutku radi na više od trideset znanstvenih projekta, u kojima studenti imaju priliku surađivati s kolegama diljem Europe te osim stjecanja iskustva rade na razvoju inovativnih proizvoda i materijala koji bi se u vrlo bliskoj budućnosti mogli pronaći na tržištu.

Poduzetnički inkubatori Dekanica je priznala da zbog lošeg imidža cijele struke njen fakultet pati od vrlo slabog odziva studenata, zbog čega je krajnje vrijeme da se u Hrvatsku i svijet počnu plasirati pozitivni primjeri. 

Vrlo dobri primjeri su studentsko-poduzetnički inkubatori, koji potiču i podržavaju poduzetničko razmišljanje studenata i unapređuju suradnju i umrežavanje obrazovnih ustanova s gospodarskim subjektima. Inkubatori uz mentorski rad svih profesora osposobljavaju sve zainteresirane studente za osnivanje, vođenje i upravljanje malim poduzećima, a važna im je zadaća pripremanje studenata za stvarni svijet poduzetništva te pripremanje financijske tehničke i savjetodavne podrške u osnivanju vlastite tvrtke. Takva stvarna studentska poduzeća osnivaju se u Visokoj školi za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje 'Nikola Šubić Zrinski', koja je od 2008. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetništva i HGK.
U toj se školi u sklopu kolegija 'Integralno upravljanje poduzećem' osnivaju stvarna poduzeća na drugoj godini studija, a troškove osnivanja škola preuzima na sebe i osigurava mentorsku podršku profesora tijekom poslovanja poduzeća. Najvažnije u poslovanju tih poduzeća jest da su njihovi vlasnici puni novih ideja, koje profesori svojim savjetima izvode na pravi put. Najvažnija zadaća studenata kroz upravljanje poduzećem je shvatiti da stvaranje dodane vrijednosti i rast BDP-a nije moguće ostvariti bez razvoja vlastitog biznisa ili okretanja stranim investicijama.

Zajednički projekti Osim obrazovnih grupa važan sinergijski materijal u tekstilnoj industriji danas su i krediti i jamstva koje nude Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Hamag Invest. Naime, Vlada je vrlo dobro svjesna da je u masi od 370.000 nezaposlenih u Hrvatskoj čak 38 posto mladih ljudi. Zbog toga želi potaknuti mlade da se sa svojim projektima jave na Poduzenički impuls Ministarstva poduzetništva, gdje njihove ideje mogu dobiti podršku Hamaga kroz jamstveni program 'Novi poduzetnici' i povoljne mikrokredite HBOR-a. 

Upravo suradnjom državnih tijela, malih i srednjih poduzetnika te Obrazovne grupe 'Zrinski' nastala je Mreža studentskih poduzetničkih inkubatora, čiji je makroekonomski cilj u pet makroregija osnovati po deset poduzeća do kraja ove godine. Kroz Mrežu studenti i gospodarstvenici imaju golemu priliku za stvaranje veza i usmjeravanje poduzetničke aktivnosti, a profesori sa sustavom mentorstva pružat će infrastrukturnu potporu poduzetnicima u nastajanju. Kroz akcijski plan Mreže studentskih inkubatora već je oformljena središnja mreža mentora, a u ovom mjesecu trebao bi zaživjeti i internetski portal Mreže. Nakon toga kreće niz redovnih sastanaka studenata s mentorima na kojima će se formirati inkubatori i zajednički pristupiti apliciranju za fondove EU.