Magros 2013 - skup trgovaca i proizvođača poljoprivredno-prehrambene industrije

Redakcija časopisa Suvremena trgovina, uz visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike, organizira 10. listopada ove godine MAGROS 2013, najveći skup trgovaca i proizvođača iz poljoprivredno-prehrambene industrije. Pokrovitelji ovoga skupa su i Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.

Nastojanja organizatora su da predstavnici proizvodnje i trgovine zajednički ocijene svoje mjesto i budućnost nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što je bitno promijenilo sve odnose na tržištu. Procijenili smo da se sama struka mora izboriti za primjereniji status i tretman u ukupnoj gospodarskoj politici. Mora kreatore ekonomske politike uvjeriti u potrebu novih odnosa na području trgovine i proizvodnje.

To, međutim nije samo pitanje ekonomskih parametara, već i socijalno pitanje, pitanje zaposlenosti, što je izuzetno važno za Hrvatsku koja ima tako veliki broj nezaposlenih, i može imati daljnje negativne reperkusije, pa zato na to pitanje moramo naći odgovor. Pogubnim se pokazalo odsustvo donošenja nacionalne strategije razvoja maloprodaje. Stoga i sada nastojimo oživljavanjem MAGROS-a poticati na promišljanja kako trgovinu učiniti učinkovitijom, racionalnijom i kako je staviti u još većoj mjeri u službu hrvatskog gospodarstva odnosno kako police domaćih i inozemnih trgovačkih lanaca u većoj mjeri popunjavati artiklima iz domaće proizvodnje.

Zašto doći na Magros?
Danastrgovina diktira (i ugrožava) proizvodnju. Tu nastaju nepotrebni nesporazumi koji ozbiljno otežavaju položaj domaćih proizvođača. Zaboravlja se da bi veće zajedništvo proizvođača i trgovaca i čvrsta zajednička platforma suradnje mogli konačno pridonijeti i promjeni načina ponašanja.

Koncentracija trgovačkih lanaca uvjetuje i koncentraciju ponude, pa sudbina mnogih, posebno malih proizvođača, uvelike ovisi o pripravnosti trgovačkih lanaca da stave njihove proizvode na police svojih prodajnih mjesta . To, međutim, počesto dovodi ponajprije do kupovine kondicija, dok su sami proizvodi u drugom planu. Veliki trgovački lanci je dnostavno preuzimaju (što je i logično) sve veći dio potrošačkog kolača i njihov udio u ukupno obavljenom prometu stalno raste.

Trgovina sve više diktira plasmane i odnos prema proizvodnji. Danas se sve češće upire prstom u činjenicu da su trgovačk i lanci krcati robom stranog porijekla, a sve je manje proizvoda domaćih proizvođača. Taj će se odnos sve više mijenjati u korist proizvoda stranoga porijekla. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju void daljnjoj liberalizaciji tržišta. To će svakako pojačati pritiske uvoznih proizvoda i želju inozemnih proizvođača i trgovinskih lanaca da ih se u što većoj mjeri plasira i na hrvatskom tržištu. Prije svega valja shvatiti da je globalna maloprodaja u uvjetima globalnog tržišta i globalne strukture potrošnje postala realnost. Jesmo li to dočekali dovoljno spremni?

To su teme o kojima će raspravljati najveći skup proizvođača hrane i pića te najvećih trgovačkih lanaca u nas, a čut ćemo i neka iskustva o tome i u Europskoj uniji.