Na fakultetu počinje priprema za atraktivna radna mjesta

Gloria Gudelj, Matea Miljuš i Luka Buntić - imena tih mladih studenata u ranim 20-ima malo su kome danas poznata. No tko zna, možda nas jednog dana tih troje pobjednika natječaja ‘Znanjem do Europskog parlamenta’, koji je u povodu ‘slučaja Perković’ raspisao ured HDZ-ove zastupnice Zdravke Bušić, iznenadi te se okite nekom važnom funkcijom u društvu. S obzirom na ambicije i rad na sebi, šanse svakako imaju.

- Roditelji su mi uvijek govorili da je ulaganje u znanje jedino sigurno ulaganje. Toga se i držim jer se pokazalo istinitim. Iako u Hrvatskoj visoke položaje i radna mjesta često dobivaju ljudi prema načelima nepotizma i klijentelizma, i dalje vjerujem da su znanje i stečene vještine, uz volju i motiviranost, ključni za uspjeh - smatra Gloria (21), studentica druge godine prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
Od 70-ak radova koji su stigli na natječaj potkraj prošle godine, prvi takav koji su raspisali hrvatski zastupnici u EP-u, i obradili temu ‘Povreda europske pravne stečevine i iskustva drugih zemalja članica’, njezin je rad, uz Lukin i Matejin, stručno povjerenstvo sastavljeno od znanstvenih novaka s Pravnoga fakulteta u Splitu i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, ocijenilo najboljim. Oni su zadanu temu obradili kritički i s komparativnim prikazom mogućih posljedica povreda pravne stečevine EU.

Obrada teme Glorija je temi odlučila najprije pristupiti s pravno-kritičkoga gledišta jer kao buduća pravnica vjeruje u vladavinu prava, osobito u načelo trodiobe vlasti, u kojem nepristrano sudstvo treba biti lišeno bilo kakvih političkih konotacija.
- Nažalost, često se ta neovisnost sudstva pokušava degradirati utjecajem vladajuće političke elite, koja u konkretnom slučaju tzv. lex Perkovića pokušava bezrezervno zataškati grijehe bivše države. Nakon što sam u eseju opisala i objasnila postupanje i ulogu Europske komisije u infrakcijskom postupku te rad Europskog suda pravde kao krajnje instancije, potkrijepila sam sve primjerima iz prakse ESP-a te na kraju ukratko objasnila slučaj lex Perković i njegovu važnost za hrvatski politički ugled u EU, ali i ostalim međunarodnim odnosima - obrazlaže Gloria koja se javila na natječaj jer je tema bila političko-pravna, a to je područje u kojem se pronalazi.
Inače ima jak natjecateljski duh, a i sama nagrada - put u Bruxelles - dala joj je dodatni elan. Naime, pobjednici su nagrađeni putovanjem u Bruxelles u kojem su od 1. do 4. travnja ove godine imali priliku pobliže upoznati rad HDZ-ovih zastupnika, slušati plenarne sjednice, posjetiti hrvatsko veleposlanstvo u Kraljevini Belgiji, Ured Dubrovačko-neretvanske županije, degustirati prošek sa zastupnicom Ružom Tomašić, slušati konferenciju pomoćnice glavnog tajnika NATO-a Kolinde Grabar-Kitarović i upoznati brojne mlade asistente i stažiste koji svojim radom bude nadu mladima da postoji perspektiva za one koji uče i rade na sebi.

Europski snovi i ciljevi - Svi ti mladi koji su visoko obrazovani, s bogatim i raznolikim životopisima, dodatno su me potaknuli da se nastavim truditi i angažirati jer je to siguran kapital koji me čini konkurentnijom u odnosu na ostale - govori Gloria koja je aktivna na fakultetu i u Mladeži HDZ-a te se u budućnosti vidi jednako u Hrvatskoj, kao i institucijama EU.
Uvid u rad Parlamenta osnažio je i Matejinu želju da se jednog dana pridruži nekoj od institucija EU.
- To bi uistinu bilo ostvarenje sna na kojemu radim godinama ulažući u učenje stranih jezika i u svoj studij. Nadam se da ću uskoro uspjeti realizirati svoje želje odrađujući jednomjesečnu praksu u uredu nekog od zastupnika - ispričala nam je 23-godišnja studentica četvrte godine na zagrebačkom Pravnom fakultetu te demonstratorica na Katedri za europsko javno pravo. Posljednje dvije godine piše i za mjesečni info bilten EUROPA u izdanju Informacijskog centra za europsko pravo Sveučilišta u Zagrebu.
Plakat o natječaju vidjela je na jednoj od gradskih knjižnica u kojoj uči, a budući da je zanima problematika europskog prava i stalno prati rad europskih institucija i dinamiku u EU, tema joj je bila poznata i bliska. S obzirom na ograničenje od 500 riječi, u eseju se odlučila fokusirati na sam postupak protiv države članice - koji su razlozi pokretanja postupka u prošlosti i danas, koje su faze postupka te do čega dovode. Iako je još u srednjoj školi bila u posjetu Vijeću Europe u Strassbourgu, dolazak u EP iznova ju je oduševio. Sviđa joj se to što je EP jedan funkcionalni grad u malom s bankom, poštom, kantinom, dućanom te razgranatnom mrežom ureda, a prisustvovanje plenarnoj sjednici bio joj je poseban doživljaj jer su uživo pratili ukidanje roaminga za države članice EU.

Stvaranje prilika Svi smo shvatili važnost EP-a i uvidjeli da politika koja se ondje vodi itekako utječe na našu zemlju, iznosi svoje dojmove i Luka (21), student druge godine preddiplomskog studija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. On se javio na natječaj jer ga je zanimalo kako su institucije EU reagirale u sličnim slučajevima tijekom povijesti i koje su sankcije bile za države članice. Pisanje eseja bio mu je svojevrstan izazov jer se radilo o pravnoj tematici pa se morao dodatno educirati o pravnoj stečevini EU.
- Moj je pristup bio objektivan, nisam se htio fokusirati izričito na slučaj lex Perković već sam uzeo tri stvarna slučaja iz baze podataka Europskog suda. Esej je u biti prikazao da je pravo EU nadređeno svim nacionalnim pravima država članica - ispričao je Luka koji mladima preporučuje da se što više aktiviraju na fakultetima i u udrugama jer smatra da se stjecanjem novih poznanstava otvara mnogo više prilika, bilo da se radi o projektu, natječaju, seminaru ili konferenciji.
Želja mu je raditi u Hrvatskoj i sudjelovati u razvijanju društva, a radi dodatnog iskustva i poznanstava volio bi otići i na nekoliko godina u inozemstvo. I njemu se rad u nekoj od europskih institucija svakako čini privlačnom opcijom, no trenutačno želi završiti fakultet, prikupiti što više teoretskog znanja i biti aktivan u udruzi AIESEC i Studentskom zboru.
Institucije EU vrlo su otvorene mladim i perspektivnim ljudima, stoga bi i troje mladih i ambicioznih pobjednika jednog dana sigurno moglo pronaći svoje mjesto u nekima od njih. Ne kažu uzalud da je europska Hrvatska u rukama mladih.