Ne prolazimo ispite samo zbog skupo plaćenog studija

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola u svojem dvogodišnjem mandatu napravilo je jako mnogo za studente izvan sveučilišta. Mandat koji im je pri kraju iskoristili su da bi osigurali subvencioniranu prehranu, ali i mogućnost apliciranja za smještaj u domove.

Predsjednik Toni Ganjto, koji završava drugi mandat, zadovoljan je učinjenim, ali ističe da su mnogi problemi još uvijek neriješeni.

- Najveća je prepreka vertikalna prohodnost fakulteta. Praktički je nemoguće upisati doktorat nakon završenih pet godina veleučilišta jer se traži polaganje razlike ispita. U Sloveniji i ostalim europskim zemljama možemo normalno upisati doktorat s 300 ECTS bodova bez polaganja toliko mnogo predmeta razlike. Kod nas to nije uređeno, pa je to veliki problem koji će se morati riješiti. Naravno, nećemo to uspjeti napraviti preko noći, i moj će se nasljednik time morati pozabaviti - rekao je Ganjto.

Veliki problem stvaraju im i titule koje se dobivaju nakon završenih pet godina studija, Naime, nakon završetka stručnog studija stječe se zvanje stručnog specijalista, što je na tržištu rada kao i u cijeloj Europi posve nepoznato. Vijeće se zato zalaže da nakon pete godine studenti s veleučilišta i visokih škola dobivaju zvanje magistra struke, a na sveučilišnim studijima stjecali bi naziv magistra te bi razlika između stupova obrazovanja i dalje bila očita.

Poboljšati sustav

- Kada u nekoj europskoj zemlji studenti stručnih studija dobiju prijevod diplome, na njoj im stoji magistar jer je stručnog specijalista nemoguće prevesti. Ta neprepoznatljivost na tržištu rada predstavlja diskriminirajuću sliku o visokim školama i veleučilištima. Jednom poslodavcu stručni specijalist ništa ne predstavlja, kao što je slučaj i s prvostupnicima - požalio se Ganjto.

Ističe da je problem s bolonjskim načinom studiranja dobro detektiran te da se mora pristupiti reviziji. Glavni cilj koji je bio postavljen skraćivanje je studiranja, ali na kraju se ono produžilo.

- Fakulteti su samo četverogodišnji studiji pretvorili u petogodišnji, a to nije dobro. Kolegiji koji se slušaju ponavljaju se samo da bi se ispunila norma, a studenti nakon tri godine na tržištu rada teško mogu do posla. Krivci su svi sudionici obrazovnog procesa od fakulteta, gospodarstvenika, studenata do države - istaknuo je Ganjto.

Model koji bi riješio taj problem je da se nakon tri godine student zaposli kao prvostupnik, a da preostale dvije diplomskog studija napravi nakon nekoliko godina rada. To je model koji primjenjuju europske države s kojima se Hrvatska uspoređuje.

- U posljednje smo se dvije godine uspjeli približiti zahtjevima tržišta rada, ali još uvijek je veliki nesrazmjer između ponude i potražnje. Poslodavci se moraju više povezati s fakultetima, pogotovo sa stručnim veleučilištima, koja mogu mnogo brže reagirati na njihove potrebe. T su velike prilike za poboljšanje cijelog sustava - pojasnio je Ganjto.

Imamo kvalitetne programe

Posebno je ponosan što se u njegovom mandatu počela mijenjati percepcija o veleučilištima i visokim školama. Iako dio javnosti još misli da se ispite prolazi samo zato što se skupo plaća studiranje, većina je shvatila da je riječ o kvalitetnim programima.

- Kao svaka visokoobrazovna ustanova i veleučilišta i visoke škole moraju proći reakreditaciju kod Agencije za znanost i visoko obrazovanje. I tu se vidi da je riječ o kvalitetnim ustanovama koje dobivaju najviše ocjene. Mnogo je realnije očekivati omjer od jednog profesora na 30 studenata kod privatnih škola nego na sveučilištima. Moramo na to gledati kao zdravu konkurenciju, koja će omogućiti da se sveučilišta vrate među 500 najboljih na svijetu, što nam je svima cilj. S kvalitetnim obrazovnim sustavom izlazak iz krize mogao bi biti brži - naglasio je Ganjto.

Pohvalio je agenciju za mobilnost, koja u sklopu programa Erasmus omogućuje studentsku mobilnost. Koliko god oni dobro radili, problem opet nastaje na fakultetima.

- Studentima se ne priznaju ECTS bodovi kolegija koje su odslušali izvan Hrvatske, za razliku od stranih fakulteta, koji studentima koji dođu u Hrvatsku bez problema priznaju odslušano. ECTS u Hrvatskoj priča su za sebe jer nema striktnih kriterija kako se dijele. Kolegiji nose određene bodove kako bi se ispunila kvota za pojedinu godinu, a možda vrijede manje ili više. S tim se moraju pozabaviti odgovorni - smatra Ganjto.

Studenti su temelj sustava

Suradnja s resornim ministrom Vedranom Mornarom jako je dobra te se nadaju da će prepoznati važnost studentskih udruga. Donijeli su mu prijedlog novog zakona o studentskim udrugama koji bi uredio to područje.

- Teško je očekivati da bude kao u Austriji, gdje studentske udruge određuju studentski standard, ali u tom se području može iznimno mnogo napredovati. To je neiskorišteni potencijal, a mi smo kao Vijeće pokazali kako se može utjecati na niz problema koji muče studente. Kada se pričalo o ukidanju zdravstvenog osiguranja za studente starije od 26 godina, reagirali smo te se to promijenilo. To su situacije kada studentske udruge moraju biti ujedinjene i zajedno se postaviti prema rješenju problema. Nadamo se da će ministar uvažiti naše prijedloge i krenuti u izradu novog zakona - rekao je Ganjto.

Dodao je da se visoko obrazovanje mora koncentrirati na studente, koji su ključ tog sustava. Dok god se bude više pričalo o drugim stvarima, hrvatsko visoko obrazovanje bit će izvan kruga najboljih, a to će samo otežati gospodarski rast.

- Studenti su okosnica sustava, a infrastruktura je potrebna, ali nije ključna. Sve se može popravljati putem, ali ako nema studenata, koja je korist od toga - zapitao je Ganjto.