Nije sramota preuzeti uspješne poslovne modele i prilagoditi ih lokalnim prilikama

Profesorica na IE Businness Schoolu u Madridu tvrdi da u svijetu postoje nebrojene ‘replikacije’ i da je to posve uobičajena pojava. Njemačka braća Samwer postali su legendarni jer im je brzo repliciranje uspješnih poslovnih modela iz SAD-a donijelo zaradu od milijardu dolara.

piše Daniela Dujmović Ojvan

Mlada i uspješna hrvatska znanstvenica dr. Hana Milanov predaje Poduzetništvo na IE Business Schoolu u Madridu, jednoj od deset najboljih poslovnih škola na svijetu. Ekonomski fakultet završila je u Zagrebu, dok je na Kelley Schoolu of Business, na Indiana Universityju u SAD-u magistrirala i doktorirala iz Strategije i poduzetništva te je uvrštena među finaliste svjetske Heizer nagrade za najbolju disertaciju iz poduzetništva. Na IE Business Schoolu u Madridu predaje većinom u poslijediplomskim programima (MBA), a bavi se i istraživanjima. Gostujuća je profesorica na IGBS poslovnoj školi u Zagrebu.

• Što čini dobrog poduzetnika, koja su znanja i vještine pa i karakterne osobine potrebni za uspješno vođenje poduzeća i pokretanje posla?

- Mislim da dobrog poduzetnika čini kombinacija konkretnih znanja, vještina i stajališta. Od konkretnih znanja poduzetnik treba razumjeti tržište na kojemu djeluje – važnost koju ne mogu dovoljno naglasiti – te uz to poznavati ‘pravila igre’ u industriji, znati upravljati novčanim tokom, graditi odnose s klijenitima, razumjeti strategije rasta kao i bolne točke u tom procesu. Bitan je činitelj poduzetničkog života znati stvarati kontakte, ‘prodati’ svoju firmu kako finalnim potrošačima tako i investitorima, partnerima i zaposlenicima. No uz znanja stajalište je jedna od ključnih stvari. Biti spreman stalno učiti, biti spreman priznati da neke stvari treba mijenjati, kreativno koristiti resurse i ne biti rastrošan naizgled su jednostavne ali za svakog poduzetnika izazovne situacije. Mislim da europski pa tako i hrvatski poduzetnici mogu ponešto naučiti od SAD-a upravo u pogledu stajališta. Na primjer u SAD-u je dopušteno pokušati i ne uspjeti iz prve – smatra se da se iz bilo kojeg neuspjeha može mnogo naučiti. U EU je u tom smislu nešto veći zazor prema riziku, djelomično iz razloga što se ljudi boje društvene osude kao ‘gubitnika’ ako poduzeće ne uspije odmah.

• U kojoj su mjeri vaši savjeti primjenjivi u hrvatskim prilikama?
- Mislim da su svi savjeti primjenjivi utoliko što su mnoga od tih znanja generalna, vezana su uz razumijevanje procesa i vještina koje ih prate, ali naravno da svaki poslovni poduhvat treba prilagoditi prilikama trzišta na koje se cilja. U hrvatskim prilikama bitan je faktor veličina tršišta koja za mnoge tehnološki ‘jake’ tvrtke nije dovoljna s obzirom na investiciju koja ih prati. U tom je smislu još važnija svijest o prepoznavanju poslovnih prilika, ali ne nužno samo na domaćem već i na svjetskom tržištu. Naprimjer kad sam nedavno bila u Zagrebu ponovno se spominjao pozitivni primjer braće Pusenjak, koji su glasovitim ‘Doodle jumpom’ i svojom tvrtkom Lima Sky postigli velik uspjeh te su u 2010. uvršteni na listu 100 najkreativnijih osoba na svijetu. U smislu aktualne recesije kreativno korištenje resursa postaje tim važnije kako za Hrvatske tako i za poduzetnike u ostatku svijeta.

• Usavršavaju li se dovoljno naši poduzetnici i menadžeri i prate li trendove na tržištu?
- Teško je generalizirati. Sve ovisi o definiciji ‘dovoljnog obrazovanja’, što istodobno ovisi i o ambicijama poduzeća. Pratiti trendove na tržištu bitno je ne samo u smislu upravljanja sadašnjim stanjem posla već i neostvarenim, a dobrim poslovnim prilikama. Svojim studentima naglašavam da je dobra praksa imati uvid u stanje na inozemnim tržištima jer ona mogu poslužiti kao odlični modeli koji se tek trebaju prilagoditi lokalnim prilikama. Primjerice poduzetnici koji su pratili razvoj Groupona u SAD-u mogli su brzo replicirati poslovni model u svojim zemljama i ostvariti uspjeh. Postoje nebrojene ‘replikacije’ u gotovo svim zemljama svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Njemačka braća Samwer postali su legendarni jer im je brzo repliciranje uspješnih poslovnih modela iz SAD-a (npr., City Deal kao replika Groupona u Njemačkoj) ostvarilo više od 25 različitih uspješnih investicija na kojima su zaradili više od milijardu dolara!

• Poduzetnici se često žale da im država svojim nametima i nedorečenom zakonskom regulativom otežava posao te kako je loša poduzetnička klima u Hrvatskoj. Je li krivnja samo na državi?
- Mislim da je teško naći glavnog ‘krivca’ u tom pocesu. Istina je da nije lako poslovati u Hrvatskoj jer se potraživanja često ne naplaćuju u roku, a ni razni nameti i zakonodavstvo ne idu nužno u korist razvijanju poduzetništva. Nažalost ni u Španjolskoj zakonske regulative ne dopuštaju dovoljno fleksibilnosti poduzetnicima. Što se tiče etičnosti, odgovornost je dvostruka – kako po pitanju stvaranja regulativa tako i u njihovu praćenju – u tom smislu taj proces ide ‘bottom up’ i ‘top down’ i treba ga ne samo omogućiti nego već i njegovati etičnost u poslovanju. Za zdravu okolinu potreban je cijeli ekosustav: od regulativa (pojednostavnjivanje procesa otvaranja firme, o zapošljavanju, o oporezivanju, itd.), financijera ( bankovnog sektora, privatnog investiranja, uvjeta koji omogućuju likvidnost), medija koji potiču osviještenost do uvođenje etike i poduzetničkih predmeta u obrazovni sustav.

• Kako biste opisali tipičnoga hrvatskog poduzetnika?
- Ne volim stavljati ljude u ladice – ni umjetnike ili inženjere, ni poduzetnike. U svakoj od tih profesija treba slaviti individualnost i u svakoj se nađe i dobrih ali i loših primjera. Mislim da su u tom smislu i mediji odgovorni, jer nas zatrpavaju negativnim pričama. U istraživanju ‘Poduzetnistvo u EU i šire’ iz 2009., u Hrvatskoj se tek 22 posto ljudi složilo da poduzetništvo stvara nova radna mjesta, dok se u SAD-u s tom izjavom složilo njih 60 posto. U istom istraživanju pitali su o generalnom imidžu poduzetnika – dok je u EU prosjek vezan uz tu izjavu u 50 posto slučajeva pozitivan, u Hrvatskoj tek 30 posto njih ima dobro mišljenje o poduzetnicima. Mladim generacijama treba pružiti lokalne uzore kojima će se inspirirati pri formiranju vlastite karijere i budućnosti.

• Koje su sličnosti a koje razlike između hrvatskoga i španjolskog poduzetnika?
- Teško je povući jasnu liniju, no rekla bih da je dio razlika motiviran veličinom tržišta. Španjolska ima mnogo veće tržište u samoj zemlji, a tako i u zemljama istoga govornog područja, odnosno u Latinskoj Americi. Hrvatski poduzetnici trebaju razmišljati o tome da se suoče s više izazova ako im je ambicija rast. S druge strane usudila bih se reći da postoji određena sličnost u donekle ‘zatvorenom’ razmišljanju i neiskorištavanju prilika na globalnom tržištu. Naprimjer mnogi španjolski poduzetnici i ne razmišljaju o svijetu izvan njihova govornog područja.