'Oni koji bi htjeli biti poduzetnici previše očekuju od države'

Ako se u funkciju razvoja gospodarstva ne stave sveučilišta i inovacije koje stvaraju dodanu vrijednost, a ne eksperimenti, iluzorno je očekivati konkretan napredak.

Jedan je to od zaključaka poslan sa okruglog stola 'Poduzetništvo u znanosti – prilike ususret EU', kojeg su Zagrebu u srijedu organizarali Britansko veleposlanstvo u Zagrebu te Zagrebački poduzetnički inkubator.

Shyrley Jameison sa Cambridga pojasnila je kako je to sveučilište uz pomoć grada stvorilo poduzetnički klaster sa 1500 poduzeća i više od 54.000 zaposlenih:

- Britanska vlada svake godine u istraživanje i razvoj najprije upuca tri milijarde funti. Taj novac uzimaju naša sveučilišta koja polaznicima nude najbolju edukaciju koju mogu dobiti igdje u svijetu i imaju prilike sami istraživati u najboljim uvjetima. Uz to, na fakultet dovodimo najbolje akademike koji imaju potpuno slobodu u svojem radu i mogu se baviti čime god žele, kako dugo žele. Kada ti akademici stvore novi patent on ostaje u vlasništvu fakulteta i cijeli proces se zaokružuje. Ono što je najvažnije u cijeloj priči je ipak strpljenje jer pojedini projekti traju desetljećima – objasnila je.

Dodatnu potporu sličnim start-up inkubatorima nude i kompanije poput ideaStarta. Riječ je o kompaniji koja isključivo radi sa inovatorima, pomaže im u prvim koracima te nudi mentorstvo. Christian Bunke iz ideaStarta kazao je kako mali, pojedninačni inovatori vrlo često ne razmišljaju o strategijama razvoja i poslovnim planovima niti govore ekonomskim riječnikom u čemu im on pomaže. Cilj ideaStarta je razviti čvrstu vezu između svojih članova, graditi zajedništvo i pomoći u financiranju malih poduzeća.

Prema riječima Marije Jerkić, voditeljice odjela direktnog kreditiranja u HBOR-u, ogromna razlika između Hrvatske i Velike Britanije postoji zbog kontinuiteta.

- Cambridge postoji već 800 godina, Hrvatska samo 20 godina. No to ne znači da nismo na dobrom putu. Iako smo u krizi, ulaskom u Europsku Uniju najslabije hrvatske karike će ojačati, a dobre poduzetnike već imamo. Osobine dobrog poduzetnika iste su u Hrvatskoj i u Britaniji- veli Jerkić.

Ivo Spigel iz Zagrebačkog poduzetničkog inkubatora misli da je za dobar dio poduzetničkih neuspjeha kriv i pogrešan način razmišljanja. Kako on objašnjava, u Hrvatskoj se može ili kukati kako smo malo tržište i kako ovisimo o njemu ili se može razmišljati globalno, što je ispravan način mišljenja.

Osim pesimizma, domaći poduzetnici i oni koji bi htjeli biti poduzetnici previše očekuju od države, tvrdi Tomislav Bilić iz Osijek Software City-a. Prije svega, država bi trebala raditi na edukaciji i stvaranju uvjeta za što bolje mentoriranje mladih ljudi koji imaju potencijala postati gospodarstvenici.

U tome već uvelike pomaže Hrvatska gospodarska komora, posebice inovatorima, koji prolaze kroz detaljne inovacije i razvijaju vještine dok im HGK pomaže i kroz plaćanje izlazaka na međunarodne sajmove, kazala je Tajana Kesić Šapić.