Otvoren natječaj za najbolji studentski esej

Udruga Nacionalni forum nastavlja organizirati događaje s kojih šalje poruku kako promijeniti Hrvatsku na bolje.

U ponedjeljak 27. svibnja gost će joj biti bivši finski premijer (1991.-1995.) Esko Aho, koji je ostao zapamćen po uspješnim reformama. Za vrijeme njegova mandata Finska se popela na vrh ljestvice svjetske konkurentnosti i svrstala se među najinovativnije europske zemlje. Četvrti Nacionalni forum zbog toga ima geslo ‘Može se’, a posebno će biti zanimljiv studentima. Jedna od aktivnosti usmjerena studentima natječaj je za esej na temu ‘Kako možemo promijeniti Hrvatsku’ inspiriran gostovanjem Aha te će najbolji biti novčano nagrađen. To je samo jedan od načina kako Nacionalni forum planira uključiti mlade u svoj rad.
- Udruga Nacionalni forum aktivni je inicijator i inkubator ideja te želi ponuditi prostor svim kvalitetnim, uspješnim i ambicioznim pojedincima. Zato svoj prostor u radu Nacionalnog foruma mogu naći svi mladi ljudi koji su željni proaktivnog djelovanja i spremni otvoreno razmišljati i djelovati. U samo šest mjeseci svog rada Forum je okupio 1350 aktivnih sudionika, među kojima i znatan broj studenata - rekao nam je Nikica Gabrić, osnivač Nacionalnog foruma.

Znanje i konkurentnost Činjenica je da hrvatsko obrazovanje slabo komunicira s potrebama gospodarstva i dinamikom tržišta, pa je i to uz aktualnu krizu jedan od razloga zašto mladi teško nalaze zaposlenje. Gostovanje bivšega finskog premijera prilika je i za prezentaciju finskog modela obrazovanja, koji se pokazao iznimno uspješan. 

- Za stvaranje dobre ideje ponekad je potreban posve mali poticaj, a Finska nam u tome može poslužiti kao izvrstan primjer. Iako formula finskog uspjeha nije univerzalan recept za rješavanje posljedica gospodarske krize, svakako je dobar smjer i kvalitetan primjer gospodarskog oporavka i stvaranja platforme za rast, razvoj i prosperitet te dokaz mogućih pozitivnih rezultata politike orijentirane na konkurentnost i znanje. U tom se modelu vidi što znači imati viziju, hrabrost i odlučnost za ostvarenje u praksi. Slabosti s kojima se tada Finska suočavala vrlo su slične onima s kojima se danas suočavaju mnoge zemlje, pa tako i Hrvatska. Ovdje govorimo o visokoj nezaposlenosti, nedostatku investicija i svojevrsnoj društvenoj apatiji. Svi ti problemi mogu se riješiti i zato je Nacionalni forum odlučio ugostiti čovjeka koji je svojom odlučnom politikom pobijedio finsku krizu i uveo Finsku u Europsku uniju - ističe Edvin Jurin.

Odlaze najbolji Jedan od velikih problema s kojima se susreće obrazovanje, a kasnije i poslovni sustav odljev je kvalitetnoga kadra iz Hrvatske. Potraga za bolje plaćenim poslom mnoge je mlade odvela izvan granica zemlje, a u tom slučaju najviše gubi država i njeno gospodarstvo.

- Obrazovanje jednog studenta za vrijeme petogodišnjeg studija stoji državu oko 250 tisuća kuna. Obrazujemo mlade ljude, ulažemo u njih, a nakon toga ih šaljemo u svijet, gdje implementiraju svoje znanje i stručnost, razvijaju tuđe gospodarstvo, privređuju za neku drugu zemlju i tamo plaćaju poreze. Prema UNESCO-u stopa odlazne studentske mobilnosti u Hrvatskoj je 4,93 posto, čime se Hrvatska svrstava u zemlje s iznadprosječnom stopom odlazne studentske mobilnosti. No ne treba zaboraviti da će ulazak u Europsku uniju dodatno potaknuti mobilnost mladih ljudi. Što nam predstoji? Egzodus iz Hrvatske? Rješenje je više nego jednostavno - zadovoljimo potrebe mladih i inventivnih. Naime, održiv ekonomski model bez pametnih, stručnih i hrabrih ljudi nije moguć. Jedno je povezano s drugim - ističe probleme Gabrić.

Praksa, praksa i praksa Kao jedno od rješenja problema ‘odljeva mozgova’ nameće se promjena sustava obrazovanja. Bolonjski sustav nikada nije zaživio do kraja, a studenti koji završe studij nisu spremni za praktičan rad.

- Hrvatski je obrazovni sustav relativno trom, sporo se prilagođava trendovima, a upravo je (ne)uspjeh Bolonjskog procesa dokaz tomu. Nažalost, ne postoji univerzalno instant-rješenje kako ukupno unaprijediti postojeći sustav obrazovanja u Hrvatskoj. No postoje brojni alati kojima je moguće obrazovanje i njegovu kvalitetu podići na dovoljno visoku razinu na način da obrazovanje ujedno kreira buduće potrebe i aktivno djeluje na profiliranje buduće potražnje. Na navedeni način spriječilo bi se gomilanje visokoobrazovanih pojedinaca koji nemaju prostora na tržištu, a druge strane postoje mnoga zanimanja i profesije u kojima nedostaje kvalitetnoga kadra. Jednako tako, obrazovni sustav mora biti koncipiran tako da s fakulteta na tržište rada dolaze osobe potpuno osposobljene za rješavanje budućih problema, koje su potrebnu praksu stekle upravo u vrijeme studiranja i dugogodišnjeg obrazovanja - smatra Stipe Orešković.

Za vrijeme koje dolazi Nacionalnom forumu posebno su interesantni studenti i natječajem o gostovanju finskog premijera napravili su dodatni iskorak prema europskoj Hrvatskoj.

- I ovom ih prilikom pozivamo da dođu i poslušaju predavanja koja smo im pripremili te da se u obliku pisanog eseja posebno osvrnu na Ahovo predavanje. Na taj način izrazit će svoje mišljenje i ideje, jer nema ništa jače od ideje čije vrijeme tek dolazi. Tako želimo mladima pokazati da imamo povjerenje u njih i njihovu sposobnost te im zato nudimo priliku da pokažu svoje znanje, podjele s nama svoje ideje, viziju, predlože projekte za stvaranje europske Hrvatske. Najbolja tri eseja osvojit će vrijedne novčane nagrade, koje će sigurno znatno pridonijeti studentskom budžetu - zaključio je predstavljanje novoga Nacionalnog foruma Edvin Jurin.
Finski premijer gostovat će u Hrvatskoj u ponedjeljak 27. svibnja, u 17.30 sati, u Hypo centru u Zagrebu, a cijeli program odvija se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića.