Radnici na vrpci odlaze u povijest, ali nema zime za šefove

Razvoj tehnologije često prouzrokuje nagle ekonomske promjene, migracije radnosposobnog stanovništva, seljenje proizvodnje, stvaranje novih zanimanja i gašenje nekih starih. Svaka revolucija, pa tako i tehnološka ili gospodarska, ima pobjednike i gubitnike.

To će postati jasnije do sredine stoljeća, tvrdi Michio Kaku, suosnivač teorije struna koji u knjizi ‘Fizika budućnosti’ pokušava odgovoriti na pitanje koji će poslovi procvasti u ovom stoljeću i kako će razvoj tehnologije promijeniti način rada. Zbog razvoja robotizacije proizvodnje u budućnosti će uglavnom opstati poslovi koje roboti neće moći obavljati zbog svojih ograničenja (raspoznavanje oblika i razum).
Među manualnim radnicima gubitnici će biti oni koji obavljaju šablonske poslove poput zaposlenika na pokretnim vrpcama. Računala se čine inteligentnima samo zato što mogu računati brže od čovjeka i zato su radnici na pokretnim vrpcama u automobilskoj industriji bili među prvima koji su trpjeli zbog računalne revolucije. To znači da će u budućnosti nestati svaki tvornički posao koji se može svesti na niz programiranih pokreta koji se ponavljaju, što se događa već sada.
Ipak, mnogi će manualni poslovi opstati i čak procvjetati. Pobjednici će biti oni koji rade nešablonske poslove koji zahtijevaju raspoznavanje uzoraka. Skupljači otpada, policajci, vrtlari i instalateri imat će posla. U građevinarstvu svaka radnja zahtjeva drukčiji alat, nacrt i izobrazbuu. Svako je gradilište drukčije, kao i poslovi na njemu. Policajci moraju istraživati mnogo zločina u različitim okolnostima. Moraju razumjeti zločinačke motive i metode, što je mnogo iznad mogućnosti bilo kojeg računala.

Odlaze blagajnici i knjigovođe Među uredskim radnicima gubitnici će biti oni koji se bave posredničkim poslovima, popisivanjem inventara i pedantnim prebrojavanjem. To znači da će nestajanjem njihovih zanimanja sve više nižih poslovođa, brokera, blagajnika i knjigovođa dobiti otkaz. Već danas mnogi karte za putovanja i rezervacije smještaja nalaze na internetu i sve transakcije obavljaju bez posrednika.
Da bi preživjeli, posrednici će morati obogatiti svoj rad i isporučivati jedinu robu koju roboti ne mogu - zdrav razum, tvrdi Kaku. Primjerice, u budućnosti će se npr. kuća moći kupiti internetom koji će biti dostupan u kontaktnoj leći na oku, no rijetki će iskoristiti tu mogućnost jer je riječ o jednoj od najvažnijih investicija u životu. U vezi s važnim kupnjama kao što je kupnja kuće želi se razgovarati s nekim tko zna gdje su dobre škole, kakvo je stanje s kriminalom, kako radi sustav odvodnje itd., za što će uvijek trebati sposobni agenti koji dodaju vrijednost. Slično tomu, niži burzovni mešetari ostat će bez posla zbog mogućnosti internetskog trgovanja, ali oni koji daju argumentirane i mudre ulagačke savjete uvijek će biti traženi. Brokerski će poslovi, dakle, i dalje nestajati ako ne ponude usluge s dodanim vrijednostima poput mudrosti vrhunskih tržišnih analitičara i ekonomista ili zanatske tajne iskusnih brokera.

Kreativcima još više prostora Pobjednici među uredskim zaposlenicima bit će oni koji mogu pružiti korisno znanje, radnici uključeni u stvaralački rad, umjetnički rad, pisanje softvera, vodstvo, znanost i druge kreativne sposobnosti koje obilježavaju čovjeka kao razumno biće. Umjetnici će imati posla jer internet ima nezasitnu potrebu za kreativnom umjetnošću. Računala su izvrsna u kopiranju umjetnosti i pomaganju umjetnicima u uljepšavanju umjetnosti, ali nemoćna su u izmišljanju njezinih novih oblika, umjetnosti koja nadahnjuje, integrira i izaziva emocije. Romanopisci, pisci scenarija i kazališnih komada imat će posla jer će morati prikazivati realistične prizore, ljudske sukobe, pobjede i poraze. Prikazivati ljudsku prirodu, što uključuje razumijevanje motiva i nakana, računalima je izvan dometa. Oni koji se bave međuljudskim odnosima također će imati posla. Iako robot-odvjetnik može odgovoriti a osnovna pitanja o zakonu, sâm zakon često se mijenja, ovisno o promjeni društvenih normi i običaja. Konačno tumačenje zakona svodi se na vrijednosni sud, u čemu su računala manjkava. Kad bi zakoni bili nedvosmisleni, s jasnim tumačenjima, ne bi bilo potrebe za sudovima, sucima i porotama. Robot npr. ne može zamijeniti porotu u američkim sudnicama jer porotnici često utjelovljuju običaje zajednice, koji se često mijenjaju.

Intelektualni kapitalizam Vođenje će također biti traženo. Dijelom se sastoji od proučavanja dostupnih informacija, stajališta i mogućnosti te odabira najprikladnijih u skladu s određenim ciljevima. Postaje sve zahtjevnije jer se bavi nadahnjivanjem, motiviranjem i usmjeravanjem radnika, osoba koje imaju svoje vrline i slabosti. Svi ti čimbenici zahtijevaju izvrsno poznavanje ljudske naravi, tržišnih uvjeta i drugih elemenata koji su izvan dometa računala, smatra Kaku. Današnji kapitalizam robe u budućnosti će se zamijeniti intelektualni kapitalizam. Intelektualni kapital podrazumijeva upravo ono što roboti i umjetna inteligencija još ne mogu pružiti. Temelji kapitalizma potreseni su zbog jednostavne činjenice da se ljudski mozak ne može proizvoditi masovno. Za razliku od hardvera, koji se danas može prodavati u tonama, u budućnosti će zdrav razum biti najvrednija i najtraženija ‘roba’. Neki narodi shvatili su to još davno. Japan, primjerice, nema velikih prirodnih bogatstava, a ipak je njegovo gospodarstvo među najjačima u svijetu. Mnogi drugi, uključujući Hrvatsku, ne shvaćaju tu temeljnu činjenicu i ne pripremaju svoje građane za budućnost intelektualnog kapitalizma te se oslanjaju samo na robu.
Tržište poslova doživljava povijesne promjene i u budućnosti će napredovati države koje to iskoriste. Za države u razvoju jedina je strategija iskoristiti robu za izgradnju čvrstih temelja i zatim te temelje iskoristiti kao stubu za prelazak u intelektualni kapitalizam.