Sedmorica veličanstvenih

Tijekom stoljeća urarstvo i satna industrija iznjedrili su brojne izumitelje, umjetnike, inženjere…koji su stvarali i još uvijek stvaraju satove.

Ovo je moj izbor sedam slavnih lica skrivenih iza satova
S dijelovima ovog izbora mnogi ljubitelji satova bi se odmah složili, s dijelovima ni slučajno, a zasigurno bi gotovo svi imali neki svoj izbor. Naravno da je brojka sedam premala za sve one koji su pridonijeli svjetskom urarstvu i satnoj industriji tijekom stoljeća, ali negdje sam morala stati. Tako sam se za ovaj put odlučila za ovu sedmoricu, i sigurna sam da nisam pogriješila. Oni su uistinu veličanstveni…a nekom drugom prilikom bit će mjesta za drugu sedmorku.
Abraham-Louis Breguet rođen je u srcu švicarskog urarskog područja, u Neuchatelu 1747. godine. Iako je kao dijete bio siroče, to ga nije spriječilo da osnuje vlastitu firmu 1775. godine u Parizu. Ubrzo se kao urar proslavio i nije prošlo dugo, a on je izrađivao satove za Mariju Antoinettu i Napoleona Bonapartea. Uz to je bio i veliki izumitelj, a posebice je ostao zapamćen kao izumitelj tourbillona. Patentirao je svoj tourbillon koji se bazirao na sili teže i zapornom sustavu.
Da svi slavni urari nisu samo praktičari, najbolji je dokaz Louis Moinet, urar, kipar i slikar koji je napisao temeljnu knjigu o urarstvu, Treatise on Horology. Moinet je živio u Francuskoj i Švicarskoj, prijateljevao s Breguetom i bio predsjednik Pariškog kronometrijskog društva. Kako ga je s godinama urarstvo zaokupljalo sve više i više, odlučio je napisati knjigu u kojoj će sabrati sve dotadašnje znanje o urarskim tehnikama i mehanizmima. Knjigu je objavio u dva toma 1848. godine i ona je postala kamen temeljac za sve koji su se otada do danas bavili urarstvom. 

Antoine Norbert de Patek zajedno je s Jeanom A. Philippeom osigurao svoje mjesto u povijesti urarstva kao proizvođač prvog ženskog ručnog sata, koji je ujedno bio i prvi ručni sat uopće. Dogodilo se to 1868. godine, a kako se zapravo to dogodilo, nije baš nikome jasno ni danas, budući da su u 19. stoljeću, baš kao i u 20., a i u 21. satove većinom kupovali muškarci…ali nije ni važno. Važno je da je Patek, zajedno sa svojim suradnikom Philippeom načinio prvi sat kojem je dizajn kućišta bio važniji od dizajna narukvice.
Obitelj Louisa Cartiera već je dugo bila u satnome biznisu, kad se pojavio on i zajedno sa svojim prijateljem, Albertom Santosom Dumontom 1904. godine, načinio ono što se smatra prvim muškim ručnim satom. Bili su tu Louis Francois Cartier, zlatar, te njegov istoimeni unuk koji je osnovao prvu draguljarnicu Cartier u Parizu. No, da se vratimo na našeg Louisa, čija je kreacija postala slavna kao Santosov ručni sat i krenula u prodaju 1911. godine. Otada se popularnost ovih satova, koji su dotad biti rezervirani samo za dame, zakotrljala poput snježne lavine i ne prestaje se kotrljati do danas.
Francois Paul Journe odavno je od svog imena napravio brend, pa je tako ljubiteljima satova manje poznat od vlastitog brenda, F P Journea. Rođen je 1957. godine na jugu Francuske, i već je pomalo legendarna priča, kako je krenuo u urarsku školu kao četrnaestogodišnjak, da bi već 1985. godine osnovao vlastitu radionicu satova u Parizu. Otada izrađuje inovativne satove u malim edicijama koji korenspondiraju s modernim duhom 20. i 21. stoljeća. 

Umjetnik Martin Frei 1995. godine prvi je put susreo urara Felixa Baumgartnera, a već dvije godine kasnije osnovali su brend Urwerk i proizveli svoj prvi sat. Frei je rođen 1966. godine u švicarskom Winterhuru. Otac mu je bio inženjer, a majka učiteljica umjetnosti. Zaslužan je za nevjerojatne i hrabre dizajne Urwerkovih satova, kojima u suradnji s braćom Baumgartner već godinama pomiče granice tradicionalnog shvaćanja urarstva.
Maximilian Busser također je ljubiteljima satova slabije poznat od vlastitog brenda, MB&F. Busser je rođeni Talijan, ali se s obitelji preselio u Švicarsku već u vrlo ranoj dobi. Svoje multikulturalno podrijetlo (otac mu je Švicarac, a majka Indijka) kapitalizirao je u prednost u poslu i životu. Tako je 2005. godine kreirao konceptni brend Maximilian Busser & Friends (MB&F), odlučan da zajedno s prijateljima, baš kako je i ime brenda kazivalo, stvara radikalna konceptna urarska djela. U urarstvo ipak nije pao s neba, jer je prije stvaranja vlastitog brenda, proveo nekoliko godina kao ravnatelj u Harryju Winstonu i Jaeger-LeCoultreu.

Mila Botteri, urednica časopisa Satovi i nakit