Studenti potiču profesore da primjene nove tehnologije

Kritičari hrvatskoga visokog obrazovanja gotovo u pravilu ističu da je ono još danas, u 21. stoljeću, arhaično i da se koristi starim metodama i tehnologijama.

U mnogo slučajeva to, nažalost jest tako, no sveučilišta se također sve više otvaraju novim tehnologijama. Sve se više upotrebljava pojam e-učenje, sve više fakulteta prepoznaje mogućnosti koje im otvara takav način učenja. Sveučilište u Zagrebu definiralo je e-učenje kao obrazovanje uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije koja unapređuje kvalitetu toga procesa i rezultat obrazovanja. Zvuči komplicirano, ali e-učenje zapravo je uobičajen način obrazovanja na sveučilištu, kvalitetno i primjereno poduprt novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Kako nam je objasnila Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja Srca za obrazovanje i podršku korisnicima i voditeljica Centra za e-učenje Srca, stanje je mnogo bolje nego kad se krenulo u cijeli proces.
– E-učenje na Sveučilištu u Zagrebu uvedeno je još 90-ih godina 20. Stoljeća, ali više kao individualni iskorak pojedinaca i na studijima koji se i inače koriste tehnologijama. Sustavno uvođenje e-učenja na Sveučilište u Zagrebu počeo je, zapravo, donošenjem Strategije e-učenja u lipnju 2007., a nastavlja se i Strategijom studija i studiranja Sveučilišta u Zagrebu od 2014. do 2025. Na Sveučilištu u Zagrebu e-učenje sastavni je dio sveučilišnog obrazovanja. U pravilu se primjenjuje mješovit oblik e-učenja koji omogućava primjenu najbolje prakse poučavanja u fizičkom i virtualnom okružju – rekla je Kučina Softić.

Tri skupine fakulteta Kao i na drugim sveučilištima diljem Europe, uvođenje e-učenja u sveučilišno obrazovanje teče pomalo sporo, ali nakon prvih godina rezultati na Sveučilištu u Zagrebu sve su bolji. Danas svaki od fakulteta Sveučilišta na neki način primjenjuje e-učenje u nastavi. Rezultati ankete provedene o tome u 2013. govore o devet tisuća e-kolegija. Uspoređujući brojke s istom anketom provedenom na početku sustavna uvođenja e-učenja, danas je više od 80 posto fakulteta povoljno za primjenu e-učenja u odnosu na 2007., kad je povoljno bilo oko 65 posto. Fakulteti su podijeljeni u tri skupine.
– U jednoj su skupini fakulteti koje njihovi nastavni programi prirodno sile da razvijaju i primjenjuju e-učenje. U drugoj su, najvećoj skupini oni na kojima je e-učenje bilo iskorak pojedinih nastavnika ili ga uopće nije bilo, ali je zatim većina ozbiljno shvatila Strategiju pa s u ga uprave počele uvoditi i već postigle dobre rezultate. Tu skupinu svakako treba pohvaliti i istaknuti kao dobar primjer. U trećoj su skupini fakulteti koje su nešto počeli, ali su zastali i napredak se svodi na načelnu potporu uprava te volju i trud pojedinih nastavnika. Nisu prepoznali mogućnosti e-učenja i nisu ništa napravili, nego se oslanjaju na entuzijazam pojedinih nastavnika – objašnjava Kučina Softić.

Potpora studentima i profesorima Centar za e-učenje Srca podupire studente u primjeni tehnologija e-učenja iako oni zapravo nemaju problema s uporabom novih tehnologija. Štoviše, virtualno okružje za e-učenje doživljavaju kao prirodno. Ipak, trebamo biti svjesni da i njih treba pripremiti za nov, drugačiji način učenja koji se potiče primjenom tehnologija i novih metoda poučavanja koje im omogućavaju da budu aktivni sudionici obrazovnog procesa. Prema povratnim informacijama nastavnika koji primjenjuju e-učenje u nastavi, studenti imaju pozitivno stajalište prema e-učenju i u takvu okružju i načinu rada postižu mnogo bolje rezultate. Vrlo često upravi studenti potiču nastavnike da primjene nove tehnologije u kolegijima.
– Sveučilište u Zagrebu i Srce prepoznati su na karti e-učenja u Europi, što dokazuje činjenica da smo ove godine bili domaćini najveće europske konferencije o e-učenju – The European Distance and E-learning Network – EDEN. Rekla bih da se trudimo biti uz bok ostalim europskim sveučilištima i da imamo što pokazati. Naprimjer, zaposlenici Centra za e-učenje nastoje sudjelovati na konferencijama i predstaviti svoja znanja i iskustva te smo partneri i na međunarodnim projektima, zbog čega imamo priliku utjecati na razvoj e-učenja u Europi. No da bismo i dalje mogli konkurenti, potrebne su konkretne i sustavne mjere povezane s primjenom ICT-a i e-učenja u obrazovnom procesu na Sveučilištu – objašnjava Kučina Softić.

Nacionalni centar Tu se ponajprije misli na uspostavu mehanizama za planiranje, dodjelu i realizaciju resursa za potrebe e-učenja i odlučnije poticanje iskorištavanja zajedničkih resursa te primjereno vrednovanje ulaganja i rada nastavnika povezano s unapređenjem nastave općenito, a onda i primjenu novih tehnologija u njoj.
– Trudimo se osigurati potporu koja će primjenu novih tehnologija u nastavi olakšati i pojednostavniti te nastavnicima omogućiti da se usredotoče na pedagoške i obrazovne ciljeve koje žele postići primjenom tih tehnologija i alata. To su prepoznala i druga sveučilišta i visokoškolske ustanove u Hrvatskoj, zato smo danas nacionalni centar za e-učenje. U sustavu e-učenja Merlin u ovoj akademskoj godini otvoreno je više od 3600 e-kolegija i upotrebljava ga više od 50.000 korisnika. Na Sveučilištu u Zagrebu potpora je i dalje više načelna nego konkretna. Vjerujem da će nova uprava prepoznati važnost e-učenja kao sredstva za unapređivanje kvalitete obrazovnog procesa te u skladu s tim povećanja konkurentnosti Sveučilišta na nacionalnoj razini i u regiji te na europskoj i svjetskoj razini – govori nam za kraj Kučina Softić.
Tehnologije e-učenja omogućavaju virtualnu mobilnost  studenata, povećavaju interes stranih studenata za studiranje u Hrvatskoj te omogućavaju sveučilištima da budu poželjni partneri u raznim obrazovnim projektima i gospodarstvu.