Studentski projekt za borbu protiv gladi

Da s fakulteta ne izlaze samo teoretičari praznog hoda nego neki novi mladi ljudi koji osim teoretskog znanja imaju i praktično te su spremniji uću u svijet rada, dokazuje i priča sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Izborni kolegij ‘Menadžment promjena’ namijenjen je studentima prve godine diplomskog studija. Ove godine upisalo ga je blizu 190 studenata koji su podijeljeni u timove. Njihov profesor Mislav Ante Omazić s asistenticom Rebekom Danijelom Vlahov predaje kolegij čiji je cilj, kaže, sintetizirati znanje koje su studenti stekli tijekom obrazovanja i iskoristiti ga za provedbu društveno korisnog projekta koji su sami osmislili.
- Jedini je uvjet da timovi imaju od pet do sedam članova. Mi ih vodimo svim fazama projekta, od osmišljavanja do provedbe te utjecaja na sve faze životnog ciklusa. Dakle, posebno se fokusiramo na primjenu stečenog znanja u stvarnosti. Realizacija studentskog projekta ocjenjuje se. Inovativno je što je dio ocjene tzv. antiseminar na kojemu studenti moraju u formi seminara opisati na primjeru kako je njezin/njegov neuspjeh pridonio uspjehu. Želimo im poručiti da će tijekom karijere sigurno biti uspona i padova, ali da će uspjeti budu li imali jasno definirane ciljeve. Ključno je da sami odrede te ciljeve, a ne da ih bez kriterija preuzimaju iz okoline. Ukratko, pokušavamo ih naučiti ostvariti ciljeve koristeći se onim najdragocjenijim, svojim kompetencijama - kaže Omazić.

Dvosmjerni proces Omazić navodi i da je svih 130 dosadašnjih projekata realizirano u nekoj formi.
- Naravno neki su imali ambiciozne ciljeve koji se nisu realizirali u tri mjeseca koliko kolegij traje, ali zanimljivo je kako su ti projekti poslužili njihovim kolegama danas da ne počinju od nule, nego da nastave ondje gdje su stali.

Obrazovanje je, tvrdi on, dvosmjerni proces u kojem pokušava objasniti da je biti student privilegij u koji su uložili društvo, obitelj i oni sami te da je svako predavanje prilika da rade na sebi bez obzira na to koliko (ne)zanimljiv profesor bio.
- Ulaganje u znanje zasigurno je najisplativije, posebno u suvremenom društvu. Znači, u obrazovnom procesu mi smo partneri: ja učim od studenata i oni od mene. Predavanja jesu jedan od načina prenošenja znanja, ali i pozitivno stajalište studenata prema svakom pitanju koje upute, suradnja na konzultacijama, pa i redovito odgovaranje na e-poštu. Poslodavci su zainteresirani za najbolje studente, i to mnogo više nego što ih ima, zbog čega redovito imam nekoliko upita viška. Potražnja stalno nadmašuje ponudu - tvrdi.
Jedan od zanimljivijih projekta mladih poduzetnika zasigurno je ReFood. Kolegij je uveden, objašnjava voditeljica tima Kristina Kopić, prije nekoliko godina, s vizijom pokretanja promjena u više aspekata. One najvidljivije, društvene, posljednjih nekoliko godina kvalitetom privlače pozornost javnosti, što i jest njihov posredni cilj.

Višestruka korist- O nekim projektima već se pisalo: opremanju staračkog doma uređajima Wii; projektu ‘Mozak voli zdravo’, koji se nastavlja i ove godine; osnivanju Zbora Ekonomskog fakulteta i sl. S ovogodišnjim projektima još nismo upoznati, no naporno radimo na vlastitom projektu koji smo, nadahnute uspješnom praksom u Portugalu, nazvale jednako - ReFood. Tim projektom, kako stoji u našoj viziji želimo se hranom koristiti kao sredstvom za jačanje zajednice. Kako? Tako što je naš glavni cilj predstaviti jedinstveni model uporabe ostataka potpuno ispravne, jestive hrane iz restorana, trgovačkih lanaca, pekarnica itd. Tako se borimo protiv gladi, za smanjenje otpada i emisije štetnih plinova. Budući da model koji nastojimo predstaviti mjerodavnome ministarstvu počiva na radu volontera, njime ćemo ojačati zajednicu i povećati njezinu osviještenost o tim problemima - objašnjava Kopić, dodajući da možda zvuči nadobudno, ali da će nešto značiti i ako riješe problem gladi deset obitelji.

Studentica Matea Parać zadovoljna je zbog toga što je dio projekta ReFood i nada se osvijestiti javnost o velikom problemu gladi u svijetu i Hrvatskoj. Njezina kolegica Matea Zelenika dodaje kako smatra da mladi ljudi mogu pridonijeti razvoju gospodarstva dobrim i originalnim idejama te znanjem i ističe da su velike zapreke zakonska regulativa i tromost sustava.
- Svaka promjena na bolje čini se gotovo nemogućom i upravo nam zato kolegiji poput ovoga pokazuju da nešto ipak možemo promijeniti - kaže.
Tim projektom svakako bi se pratili svjetski trendovi i približilo politici Europske unije čiji je Parlament donio rezoluciju o donošenju hitnih mjera kako bi se do 2025. prepolovila količina bačene hrane.

Ljudi za 21. stoljeće
Omazić se nastavlja tu problematiku ustvrđujući kako je današnji svijet iznimno složen i međuovisan. Više od 50 posto svjetske populacije mlađe je od 27 godina i ti su mladi ljudi razočarani načinom na koji se rješavaju problemi u društvu, kojih će biti sve više.

- Kriza je samo pokazatelj da organizacije koje su uglavnom nastale u 18. ili 19. stoljeću nemaju razinu svijesti potrebnu da se rješavaju problemi 21. stoljeća, jednostavno su prespore i neučinkovite, a ljudi koji ih vode tašti i arogantni. Ljudi kao da zaboravljaju da je kriza proces koji s vremenom ostavlja sve alarmantnije posljedice i da je uvijek bolje riještii je što prije. Zato nam trebaju ljudi koji se ne boje uhvatiti u koštac s problemima i koji u kriznim situacijama vide rješenja, a ne razloge da zabiju glavu još dublje u pijesak - ističe Onazić.
Napominje i da je nedavno u Zagrebu pokrenuta lokalna podružnica Global Shapers Initiativea, u kojoj mladi ljudi prepoznaju probleme u društvu i učinkovito ih rješavaju.
- Bio sam ugodno iznenađen selekcijskim procesom koji mi je još jedanput pokazao koliko potencijala imamo u Hrvatskoj i kakvi sjajni mladi ljudi ovdje žive. Čitajući njihove životopise, shvatio sam koliko su bolji nego što sam ja bio u njihovim godinama, što mi je pružilo veliku nadu. Zato se ne bojim za našu budućnost, ali, naravno, volio bih da se tim mladim ljudima daruje povjerenje i dade odgovarajući prostor za djelovanje.

Uskoro prvi fakultetski vrtić
Uskoro će studenti 'Menadžmenta promjena' pokušati riješiti problem redova, poboljšanja prehrane u studentskoj menzi te inicirati prvu igraonicu na Fakultetu.
- Imamo samohrane majke koje pohađaju nastavu prema Bolonji, a roditelji su im izvan Zagreba i nemaju pravo na vrtić. Tako se krše njihova ustavna prava na obrazovanje i diskriminiraju se, kao i prava njihove djece. Nadam se da će iza tog projekta stati i ministarstvo obrazovanja i iskoristiti to što radimo kao pilot pa rezultate projekta primijeniti u cijeloj Hrvatskoj - kaže Omazić i dodaje da studenti imaju veliku potporu Uprave Ekonomskog fakulteta, a za posljednja dva spomenuta projekta i Uprave Sveučilišta, što je važno.