U Hrvatskoj zasad samo za parkiranje i prijevoz, a u trgovinama tek u budućnosti

Prošlog je tjedna Hrvatska narodna banka HT-u izdala odobrenje i ovlastila tu kompaniju za izdavanje elektroničkog novca i pružanje platnih usluga povezanih s njegovim izdavanjem. To je još jedan korak prema budućnosti u kojoj ćemo se sve manje koristiti papirnatim novcem.

Piše: Antonela Zečević

Prošlog je tjedna Hrvatska narodna banka Hrvatskom Telekomu izdala odobrenje i ovlastila tu kompaniju za izdavanje elektroničkog novca i pružanje platnih usluga povezanih s njegovim izdavanjem. Tim činom HT je postao institucija za elektronički novac. Primjerice, takve se usluge nastavljaju na već široko rasprostranjene usluge u Hrvatskoj, poput SMS-parkinga i SMS-prijevoza. Odobrenjem HNB-a Hrvatski Telekom može nastaviti pružati dosadašnje usluge mikroplaćanja (SMS-parkinga i prijevoza), a način uporabe i cijena usluge ostaju nepromijenjeni. Osim toga HTu je omogućeno pružanje pojedinih platnih usluga koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca, stoga je dobivena licencija ujedno podloga za uvođenje novih naprednih usluga koje će korisnicima u budućnosti omogućiti plaćanje raznih robe i usluga s mobilnih uređaja. Izuzev ograničavanja iznosa i nekih zahtjeva o načinima izvještavanja HNB-a u odnosu na prijašnje elektroničko plaćanje novim Zakonom o elektroničkom plaćanju zapravo se ništa nije promijenilo. - Prema Zakonu o platnom prometu maksimalan je dopušteni iznos koji HT od korisnika može naplatiti 1125 kuna. Međutim, HT je zbog zaštite korisnika od prevare, konkretno u slučaju plaćanja parkiranja, limitirao iznos na 35 kuna po transakciji - objasnio je HT-ov operativni direktor marketinga za poslovne korisnike Ivan Skender.

Bolja kontrola poreza Zakonom o elektroničkom novcu uređuju se elektronički novac i izdavatelji elektroničkog novca, izdavanje i iskup elektroničkog novca, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija za elektronički novac sa sjedištem u Hrvatskoj te uvjeti pod kojima one sa sjedištem izvan Hrvatske mogu poslovati u Hrvatskoj. Tehnološki trendovi koji nezaustavljivo pokreću društvene i poslovne procese već su uvelike dostupni i u Hrvatskoj. Naime, postoje općenite procjene da upotreba e-računa prodavatelju umanjuje trošak do 50 posto, a kupcu i više od 70. Osim očite uštede papira elektronički sustav naplate ima mnoge druge prednosti. Jedna od njih odnosi se na lakšu izgradnju mreže kupaca i čuvanje njihove lojalnosti. Tu je i mogućnost pružanja dodatnih usluga, zatim lakše praćenje novčanog toka, ubrzavanje poslovnih procesa i poticanja inovcije. Državi je važno što tako ima bolju kontrolu nad ubiranjem poreza i što e-računom suzbija sivu ekonomiju. Da Hrvati ne kaskaju za trendovima, dokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku koji su za 2010. pokazali da čak 85 posto tvrtki financijski posluje online. HNB-ovi podaci kažu da su poslovni subjekti u prošloj godini internetom proveli 46,8 milijuna transakcija ukupne vrijednosti od 632,7 milijuna kuna.

Inovativni paketi banaka
Osim telekomunikacijskih operatera, koji su najbrži u usvajanju tehnoloških inovacija, i banke se mogu pohvaliti usvajanjem raznih načina elektroničkog plaćanja. Tako je Privredna banka Zagreb još davne 2004. u suradnji s T-Mobileom pokrenula uslugu plaćanja mobilnim telefonom mPay. Uslugom je omogućeno plaćanje i računa komunalnih tvrtki i bankarskih usluga. Karakteristična je po jednostavnosti, brzini i sigurnosti u plaćanju mobilnim telefonom, a korisnik može sâm birati način, mjesto i vrijeme kupnje ili plaćanja. Za realizaciju mPay usluge rabi se tehnologija brzih poruka, a uvjet je za korištenje tom uslugom postojanje računa ili kreditne kartice u PBZ-u ili AMEX-u te pretplatnički ili Simpa broj. Nedavno je i Zagrebačka banka uvela Zaba m-token, aplikaciju koja se rabi u iste svrhe kao fizički token. Međutim, za razliku od fizičkog tokena Zaba mtoken ugrađen je u mobilni uređaj. Hrvatska se prvi put susreće s institucionalizacijom elektroničkog novca donošenjem Zakona o institucijama za elektronički novac koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009., čime je prvi put definiran pojam elektroničkog novca. No dinamične promjene europskog okvira na tom su području tražile donošenje novog zakona, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. Elektronički novac definiran je kao elektronički, uključujući i magnetski, a među njegovim je osnovnim obilježjima to što kao novčana vrijednost nastaje nakon što se pohrani određena količina stvarnog novca i tek onda služi plaćanju. Tako je spriječeno digitalno ‘tiskanje’ novca, danas nimalo bezazlenije od stvarnog falsificiranja novčanica.

Praksa EU Europski parlament i Vijeće donijeli su u rujnu 2009. smjernicu o započinjanju, obavljanju i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac. Donošenjem nove smjernice pokušalo se zadovoljiti više ciljeva kao što su odgovor na pojavu novih, unaprijed plaćenih (pre-paid) proizvoda za elektroničko plaćanje, uklanjanje zapreka za ulazakna tržište i lakšeg počinjanja i obavljanja djelatnosti izdavanja elektroničkog novca, uvođenje jasne definicije elektroničkog novca; uvođenje režima za temeljni kapital i stalnu razinu kapitala kako bi se osigurala primjerena zaštita potrošača te osigurala jednaka pravila igre u izdavanju e- novca.