Uporno forsiranje pozitivnog stajališta baš nimalo ne pomaže

Svi smo bezbroj puta čuli da je za postizanje uspjeha u životu, vezama, odnosima, poslu… presudna snaga pozitivnog razmišljanja.

Štoviše, to je stajalište postalo toliko prisutno da su mnoge institucije i kompanije odlučile organizacijski i financijski potaknuti pozitivno razmišljanje među svojim zaposlenicima, a sve u pokušaju da ojačaju njihov angažman i izvedbu. Pozitivno razmišljanje, uostalom, ključno je načelo dobrog 'upravljanja sobom' pa afirmativne poruke o ustrajnosti, otpornosti, ohrabrenju, vizijama i misijama vise na mnogim uredskim zidovima ili ekranima računala. U svjetlu velike recesije neke su tvrtke čak angažirale life coache kako bi njihovi djelatnici naučili gledati svjetliju stranu zbivanja. A što se lidera tiče, bilo da je riječ o vodećim menadžerima bilo političarima, od njih se gotovo bezuvjetno očekuje optimizam i duh koji brzo razmišlja o rješenju te još brže pristupa izvršenju. No, ipak, kod pozitivnog razmišljanja postoji jedan mali problem, naglašava Gabrielle Oettingen, profesorica psihologije na Sveučilištu New York i Sveučilištu u Hamburgu, autorica knjige 'Promišljanje pozitivnog razmišljanja: Unutar nove znanosti motivacije' (Rethinking Positive Thinking: Inside the New Sience of Motivation).  

'Istraživanja koja smo moji kolege i ja provodili zadnjih dvadesetak godina sugeriraju da pozitivno razmišljanje ne pomaže onoliko koliko pretpostavljamo da pomaže. U stvari, u desecima recenziranih studija koje su ispitivale učinke pozitivnih vizija budućnosti na ljude koji streme različitim vrstama ciljeva i želja - bilo da je riječ o gubitku tjelesne težine, odvikavanju od pušenja, bržem oporavku nakon operacije, ljubavnim ciljevima bilo o poboljšanju stručnog ili akademskog uspjeha (primjerice, menadžeri srednje razine koji žele smanjiti stres povezan s poslom, postdiplomci u potrazi za poslom ili školska djeca koja nastoje dobiti dobre ocjene) - dakle kod svih tih nastojanja vrlo se dosljedno pokazalo da ljudi koji uspješno pozitivno razmišljaju i sanjare postižu isti ili čak manji uspjeh od onih koje ne krasi pozitivan način razmišljanja', piše Oettingen.

Ni pozitivno ni negativno Njezin je zaključak smislen i logičan. Naime, sanjarenja o uspjehu odnosno uspješnom razvoju zbivanja u budućnosti vrlo su ugodna i daju nam lijep, topao i ohrabrujući osjećaj zadovoljstva. No unatoč sveprisutnom stajalištu o moći pozitivnog razmišljanja u okruženju poput radnog mjesta takav je pristup kontraproduktivan. Upravo ugoda koju stvara pozitivno stajalište čini ljude manje motiviranima da živnu, naprave snažne i uporne iskorake i napore, koji su obično nužni za ostvarenje izazovnih, složenih, ali još uvijek ostvarivih želja.
'U nekim od naših studija otkrili smo da pozitivno razmišljanje proizvodi mjerljivo niži sistolički tlak (tlak u arterijama), a koji je ključno mjerilo koliko netko ima energije. U drugim pak studijama pokazalo se da 'pozitivci' jednako kao i oni u kontrolnoj skupini rado kreću jednostavnim stepenicama prema svom cilju, ali ta volja postaje kod njih znatno slabija kada trebaju poduzeti teške, nezgrapne korake za ostvarenje želje, primjerice donirati više vremena ili novca', tumači Oettingen i nastavlja: 'Netko bi mogao zaključiti: u redu, zaboravit ću pozitivno razmišljanje i razmišljati o svim zastrašujućim izazovima s kojima se susrećem u svom poslu. Ali, na njihovu žalost, taj je zaključak opet pogrešan jer razmišljanje o stvarnosti ne pomaže mnogo.

Mentalni kontrast Ono što pomaže je 'mentalni kontrast', vježba koja sublimira naše pozitivne fantazije o budućnosti s vizualizacijom prepreka koje nam stoje na putu. Još korisnije je usvajanje 'ako-onda' planiranja, koje vam omogućuje rješavanje prepreka kada se pojave. U našem istraživanju razvili smo alat za mentalne kontraste nazvan WOOP, od engleskih riječi wish, outcome, obstacle, plan, (želja, ishod, prepreke, plan). A evo kako WOOP funkcionira: pronađite mirno mjesto gdje vas nitko neće uznemiravati, isključite svoje uređaje i zatvorite oči. Imenujte želju koja je dostižna i realna za vas, primjerice recite neka pristigne novi klijent. Zatim zamišljajte nekoliko minuta što će se dogoditi ako se ta želja ostvari, i pritom dopustite da slike slobodno teku kroz vaš um. Zatim promijenite stvari. Identificirajte glavnu prepreku unutar vas koja stoji na putu pa razmislite nekoliko minuta. Sada se vratite na svoj plan: ako ste suočeni s preprekom X, onda ćete poduzeti učinkovite mjere Y kao odgovor', tumači Oettingen.

WOOP - dostupno rješenje WOOP je jednostavno, lako, jeftino i uvijek dostupno rješenje, koje čim se uvježbate postaje toliko jednostavan način promišljanja da će vam se činiti da uopće ne radite neki posao.
'Uostalom, promjena ponašanja obično zahtijeva skupe metode ili trening-programe, zar ne? Naš alat pak ne. U istraživanju zdravstvenih usluga otkrili smo da se oni koji upotrebljavaju WOOP znatno više bave svojim poslom i manje su pod stresom od članova kontrolne skupine. U studijama studenata upisanih na poslovne programe otkrili smo da im je WOOP pomogao u boljem upravljanju svojim vremenom. Također, koristili smo se WOOP-om da bismo školskoj djeci pomogli učiti više za ispite, napraviti više domaće zadaće i dobiti bolje ocjene', komentira.
Zašto to radi? Zato što taj mentalni proces pomaže ljudima da bolje razumiju jesu li njihove želje ostvarive, dajući im energiju i smjer, pojačavajući njihov angažman i potičući ih da djeluju ili im pomaže da shvate da su njihove želje nerealne, navodeći ih da se oproste od takvih nastojanja i oslobode prostor za druga, više obećavajuća nastojanja.
'Iako pozitivno razmišljanje daje dobar osjeća u trenutku, često sa sobom nosi lažno obećanje. Tek kada je u paru s jasnim pregledom potencijalnih prepreka, pozitivno razmišljanje može dosljedno proizvoditi poželjne rezultate', zaključuje Oettingen.