Publikacija '1000 najvećih' - koju objavljujemo uz ovotjedno digitalno i tiskano izdanje Lidera – otkriva niz korisnih podataka o poslovanju najvećih hrvatskih kompanija, ali i o odnosu snaga među sektorima, pa i županijama, pogotovu kad se aktualni podaci usporede sa stanjem prije deset godina.
Kad se govori o regionalnoj karti poslovnih aktivnosti, uvijek se ističe dominantnost Zagreba. Glavni grad ove godine na listi ima čak 500 tvrtki, više nego ikad ranije. I to nije neko posebno iznenađenje. No, manje je očekivan podatak da su zagrebačke tvrtke prije deset godina imale 66 posto udjela u prihodima TOP 1000, a taj je udjel prošle godine smanjen na ispod 62 posto, što je zapravo relativno smanjenje od sedam posto.
S druge strane, zagrebački prsten ostvarivao je u proteklom desetljeću svake godine konstantan rast. Na aktualnoj listi danas je 78 tvrtki iz Zagrebačke županije, čak 17 više nego 2011. Njihov udjel u prihodima porastao je sa 3,8 posto na 6,9 posto, što je relativni rast od 80 posto. U tom periodu Županiji su porasli ukupni prihodi za više od 14 milijardi kuna, dok je Zagreb izgubio 9,4 milijarde. Očito, tvrtke su u proteklom periodu zadržale Zagreb kao magnet i najveće tržište, ali su se preselile u obližnje gradove i općine, koji daju povoljnije uvjete poslovanja.
Tako je Zagrebačka županija postala druga poslovna sila, doduše daleko iza nedodirljivog Zagreba, ali ispred znatno većih županija poput Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Osječko-baranjske, a mala Sveta Nedjelja ima 23 tvrtke u TOP 1000, samo deset manje od velikog Splita, a ispred tog gradića između Zagreba i Samobora još su samo Rijeka sa 27 tvrtki i Osijek sa 24.
No, Zagrebačka županija ipak nije najpropulzivnija. Prestigla ju je županija koja je povećala prihode sa 4,1 milijarde kuna na 15,4 milijardi, a udjel sa manje od jedan posto na 3,4 posto, što je relativni porast od 259 posto! Iznenađenje je utoliko veće jer se radi o Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ipak, postoji objašnjenja za dobar dio tog uzleta. Bilo je to desetljeće rasta PPD-a, koji je u to vrijeme narastao za više od devet milijardi kuna. No, i ostatak županijskih poduzetnika solidno je poslovao, i na listi je 27 tvrtki , šest više nego 2011.
U kontekstu rasta udjela bilo bi nepravedno ne spomenuti dvije sjeverozapadne županije, Međimursku i Krapinsko-zagorsku, te Požeško-slavonsku.
A gdje su najveći gubitnici proteklog desetljeća? Najviše udjela izgubile su jadranske županije – Dubrovačko-neretvanska, Istarska, te Zadarska. I, dok je krajnji jug stradao u koroni, koja je smanjila broj tvrtki iz županije sa 14 na 6, Istra je gubila udjel i ranijih godina. Od 47 tvrtki iz 2011. koje su bile u TOP 1000 do 2019. je izgubila sedam, a još toliko za vrijeme pandemije, i sad ima samo 33 tvrtke u prestižnom društvu. Treba podsjetiti da se dio pada udjela istarskih poduzetnika odnosi na agoniju Uljanika, s kojim je iz TOP 1000 otišlo više od dva milijuna kuna prihoda. A ceh su platili i veliki kooperanti, propašću ili smanjenjem prihoda.
Ova ad-hoc analiza pokazuje trendove, ali ima i nedostataka. Primjerice, prateći grafikon navodi na zaključak o stagnaciji Splitsko-dalmatinske i Varaždinske županije. No, Varaždinci su već na početku imali izuzetno jaku poduzetničku bazu, a Dalmatinci su povećali broj tvrtki sa 60 u 2011. na 66 u 2019., ali su prošle godine ostali bez sedam mahom turističkih stradalnika korone.
Prilog 1000 najvećih čitajte na 148 stranica uz ovaj broj tiskanog i digitalnog Lidera.