Turistički rekordi i odlična pozicija Hrvatske na svjetskoj turističkoj karti rezultat su sinergije javnog i privatnog sektora i djelatnika u turizmu, koji su zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) u zadnjih 25 godina stvarali i promicali identitet i ugled hrvatskog turizma, ocjena je direktora Glavnog ureda HTZ-a Kristjana Staničića uoči proslave 25 godina HTZ-a.
Kao nacionalna turistička organizacija HTZ je osnovan krajem lipnja 1992., a 25. obljetnicu proslavit će na svečanosti 18. prosinca u Zagrebu s partnerima, uključujući, kako najavljuju iz Glavnog ureda HTZ-a, i predstavnike hrvatske Vlade, dosadašnje ministre turizma koji su po funkciji i predsjednici HTZ-a te direktore HTZ-a. Za tu je priliku priređen bogat program s izložbom i pregledom najvažnijih događanja iz povijesti HTZ-a.
"Ne tako davno Hrvatska je inozemne medija većinom ‘punila‘ vijestima o ratnim i političkim zbivanjima, dok je sadašnjost sasvim drukčija, posebice kada govorimo o Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji, u čemu je HTZ odigrala veliku i važnu ulogu", poručio je u razgovoru za Hinu Staničić, dodavši da su iza HTZ-a u 25 godina veliki uspjesi i projekti, koji su važan dio današnje Hrvatske i za što se na suradnji i iznimnom doprinosu zahvaljuje stručnim i turizmu odanim djelatnicima. HTZ će i dalje djelovati s ciljem promocije Hrvatske i kao mjesto podrške svim kvalitetnim idejama i projektima koji će turizmu dati novu dodanu vrijednost, naveo je.
Nacionalna marketinška institucija
Podsjetivši da je Hrvatska u 25 godina izrasla u jednu od najpoželjnijih svjetskih turističkih destinacija, a turizam postao glavnim nositeljem razvoja hrvatskog gospodarstva s visokim udjelom u BDP-u od gotovo 20 posto, Staničić se osvrnuo i na stalni rast investicija i prihoda od turizma, kao i fizičkog turističkog prometa zadnjih više od 15 godina, koji je često bio i iznad europskih prosjeka.
"Nacionalne razvojne strategije se provode, a zacrtani ciljevi ostvaruju. Iako je zbog specifičnosti turizma gotovo nemoguće precizno predvidjeti buduće trendove, ipak vjerujemo da HTZ dobro i redovno prati te i kreira i nameće nove trendove, prilagođavajući aktivnosti tržišnim uvjetima i promjenama. To je i njena zadaća", kazao je Staničić. Smatra da HTZ u budućnosti mora biti nacionalna marketinška institucija, koja u svakom trenutku može ažurno i učinkovito prilagođavati svoje promotivne aktivnosti s efikasnim i proaktivnim sustavom turističkih zajednica i inozemnih predstavništava HTZ-a.
>>> Bulić: Uvoz radne snage za turizam je pogodovanje kapitalu nauštrb građana
Naglasio je da se sve aktivnosti i projekti HTZ-a nadovezuju i nadopunjuju, čineći ukupan promotivni rezultat, pri čemu ističe da su u ovoj slavljeničkoj godine provodili četiri glavne kampanje oglašavanja na inozemnim tržištima, koje se nadovezuju na poruke koje komuniciraju unutar kampanja i PR projekata "Croatia Feeds" ili "Epic Week" i na koje su, kako je kazao, posebno ponosni, jer su ih izvana, primjerice Google i drugi analitičari, ocijenili primjerom dobre prakse u kreiranju i provedbi promotivnih kampanja koje su i privukle na desetke tisuća novih ‘fanova‘ na društvenim mrežama.
Ističe i kampanju "Out of Office Award", koja je ove godine osvojila prestižnu SABRE nagradu u kategoriji "Pan-European Programme", kao i novi promotivni spot humanitarnog karaktera koji je okupio globalno prepoznatljive hrvatske sportaše i umjetnike te atraktivne destinacije, dostigavši u kratkom roku odličnu gledanost.
U 25 godina od 10 do više od 100 milijuna noćenja
Hrvatski turizam se u zadnjih 25 godina zbog aktivnosti HTZ-a, po fizičkim i financijskim rezultatima, investicijama, izvoznom potencijalu i prihodima prometnuo u jedan od najvažnijih domaćih gospodarskih sektora, s uzlaznim trendom gotovo svih ekonomskih i socijalnih pokazatelja. Među njima je i rast broja zaposlenih, kojih je ove godine u turizmu više od 150 tisuća, te rast broja smještajnih, ugostiteljskih i raznih drugih objekata turističke infrastrukture.
>>> Hrvatski turizam ostvario rekordnih sto milijuna noćenja
U 1992., kada je osnovana HTZ, u Hrvatskoj je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo nešto više od 2 milijuna turista, koji su ostvarili nešto više od 10 milijuna noćenja, da bi već 1993. broj turista narastao na 2,3 milijuna, a noćenja na 13 milijuna, no kako su to bile ratne godine u Hrvatskoj i okruženju, sve do kraja 1990-ih, turistički promet je stagnirao, pa i padao, da bi od početka 2000-ih pa sve do danas bilježio neprestane uzlazne trendove. Ovu godinu Hrvatska će završiti s više od 18 milijuna turista i više od 100 milijuna noćenja.
Zakonska osnova i najave promjene zakona u 2018.
HTZ djeluje prema zakonima o turističkoj zajednici i promicanju hrvatskog turizma, te turističkoj članarini i o boravišnoj pristojbi, koji su izvorno doneseni 1991., čime je dotadašnji sustav turističkih društava i saveza zamijenjen sustavom turističkih zajednica (TZ), usklađen s tada novim teritorijalnim ustrojstvom RH.
Potom je 2008. donesen novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, kojim su se, uz ostalo, mijenjali oblici TZ-ova i način formiranja i djelovanja njihovih tijela, a slijedom tog zakona do 2014. u Hrvatskoj je registrirano ukupno 309 turističkih zajednica, od čega 145 općinskih, 116 gradskih, 15 mjesnih, 10 područnih (područja), jedna otočna, 20 županijskih te Turistička zajednica grada Zagreba i HTZ.
Zbog promjena trendova i želje za većom efikasnošću tog sustava, HTZ i resorno Ministarstvo za iduću godinu najavljuju izmjene sva ta tri zakona, na čijim se prijedlozima već radi, do kada će HTZ i njezin Glavni ured, kao i 17 predstavništava u inozemstvu nastaviti s brojnim aktivnostima, poput udruženog oglašavanja s privatnim i javnim sektorom, s većim naglaskom za 2018. na suradnji s avioprijevoznicima, brendiranju i ciljanoj promociji.
Početkom srpnja ove godine Glavni ured HTZ-a dobio je i novog direktora, Staničića, koji je na toj poziciji zamijenio Ratomira Ivičića, koji je taj posao obavljao tri godine. Najdulje se kao direktor, više od deset godina, zadržao Niko Bulić, pod čijim je vodstvom HTZ u suradnji s domaćim i stranim partnerima odradila ‘lavovski posao‘ promocije i marketinga, kojim je Hrvatska od ratom ugrožene zemlje s izbjeglicama u brojnim hotelima na Jadranu postala jedna od najsigurnijih i perspektivnijih turističkih destinacija.
Osim njih na čelu Glavnog ureda bili su još Željko Tončinić (prvi direktor), Marijan Bulat te Meri Matešić.