Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u četvrtak kako je pitka voda strateški resurs koji Hrvatsku čini geopolitički atraktivnom, ali i upozorila kako se desetljećima zanemaruje rješavanje problema gospodarenja i upravljanja vodama, pa Hrvatska navodnjava samo 2 posto svojih poljoprivrednih površina.
- Hrvatska je, srećom, po dostupnosti pitke vode među prvima u svijetu i to nas, na određeni način, čini geopolitički atraktivnima, istaknula je predsjednica na konferenciji ‘Gospodarenje vodama u Hrvatskoj‘ koja se pod njenim pokroviteljstvom, a u organizaciji Slobodne Dalmacije, održava u Splitu.
>>>Energetika: Privatnici očarani snagom vode
Istaknula je kako mnogi u svijetu predviđaju da će se budući svjetski sukobi voditi upravo zbog vode, što nam nalaže čuvati suverenost nad izvorima pitke vode i odgovorno njima raspolagati, kako bismo to blago sačuvali za buduće generacije.
- Mnoge države dale bi bogatstvo da imaju vodno blago koje mi imamo, naglasila je Grabar-Kitarović.
Čak 14 posto hrvatskih građana nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi
Upozorila je i kako u Hrvatskoj oko 14 posto stanovnika nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi, te istaknula kako pravo na dostupnost pitke vode zaslužuje jednaku razinu zaštite kao što su to prava na čisti zrak, čisto more i druga temeljna ljudska prava i slobode.
Naglasila je kako u gospodarenje vodama spada i navodnjavanje, odnosno natapanje poljoprivrednih površina, pri čemu je navela primjer Izraela koji je svoje pustinje pretvorio u polja i vrtove, "dok mi godinama nismo u stanju optimalno iskoristiti kapacitete naših rijeka, jezera, kanala i podzemnih voda".
- Iako doslovce ležimo na vodi, gotovo svake godine trpimo velike štete od suša i, koliko mi je poznato, sada natapamo najviše do 2 posto poljoprivrednih površina. To je daleko od naših potreba i mogućnosti, poručila je predsjednica.
>>>Za osam projekata navodnjavanja 253 milijuna kuna
Zbog zanemarivanja problema u gospodarenju i upravljanju vodama, upozorila je predsjednica, gotovo svake godine za malo većih kiša ili topljenja snijega imamo poplave u mnogim dijelovima Hrvatske.
- Ove godine smo bili bolje pripremljeni i štete od poplava su manje, ali to je još daleko od sigurnosti koju možemo i moramo postići, istaknula je.
Odgovorno gospodarenje vodama strateško je pitanje razvoja i sigurnosti
- Odgovorno gospodarenje vodama strateško je pitanje društvenog razvoja i sigurnosti, kazala je i dodala kako čuvajući vode i odgovorno gospodareći njima država u suradnji sa županijama, gradovima i općinama ima obvezu suverenog vladanja nacionalnim prostorom.
Odlučnija politika u tom segmentu, smatra Grabar-Kitarović, mora se osloniti na hrvatsku pamet i iskustvo, ali i na dobre primjere drugih država
Složila se s ministrom zaštite okoliša Tomislavom Ćorićem da se desetljećima zanemarivalo rješavanje poteškoća u gospodarenju vodama, te pozvala da se čvršće i odgovornije prione poslu, i kao država i kao građani.
Split je za cara Dioklecijana imao kvalitetnu vodu, a danas je mora prokuhavati
Napomenula je kako je Split još u rimsko doba imao akvadukt, pa su Splićani još u doba cara Dioklecijana imali kvalitetnu vodu, "a danas je moraju prokuhavati".
- Neprihvatljivo je i neshvatljivo da bilo tko u 21. stoljeću nema osiguran priključak na zdravstveno ispravnu vodu. Stoga hrvatska država ne može i ne smije dopustiti da stanovnici Splita, Dalmacije i njihovi gosti trpe nestašice pitke vode ili strepe za njihovu kvalitetu, poručila je predsjednica.
>>>Ameri lude za sirovom, a evo kakvu vodu piju Hrvati
U tom je kontekstu podsjetila te podržala nedavno pismo splitsko-dalmatinskog župana te gradonačelnika Splita, Solina, Kaštela i Trogira upućeno Vladi, odnosno premijeru Andreju Plenkoviću, u kojem traže uklanjanje zapreka realizaciji projekta vrijednog oko 2,2 milijarde kuna za poboljšanja sustava vodoopskrbnih voda i pročišćavanja otpadnih voda na području tih gradova.
Upozorila je i na problem opskrbe pitkom vodom na hrvatskim otocima, naglasivši da ako želimo snažniji gospodarski razvoj i demografski oporavak otoka, onda je "kvalitetom, količinom i cijenom pristupačna pitka voda prvi uvjet za to", važnim ocijenivši razvijanje "kulture potrošnje pitke vode".