Što poslodavci žele: Diploma na zidu i know-how u glavi i prstima

Sveučilišna diploma ili strukovne vještine i znanja, dvojba je za koju zapravo postoji jednostavan odgovor: i jedno i drugo. Hrvatskom tržištu nedostaje radne snage na svim razinama i potražnja za visokoškolskim i srednjoškolskim zanimanjima neće prestati. Obje razine obrazovanja imaju svojih prednosti, a kako se tržište stalno mijenja ionako se stavlja naglasak na cjeloživotno učenje i daljnji razvoj znanja i vještina. Pri tome je važno promijeniti shvaćanje da strukovno srednjoškolsko obrazovanje pohađaju neuspješni učenici. Strukovne škole su zapravo dobro opremljene, prate suvremene tehnologije te omogućuju zapošljavanje i napredovanje. To svakako može privući više mladih koji žele što prije izaći na tržište rada. A u bolje povezivanje obrazovanja i gospodarstva moraju se uključivati i poslodavci kako bi se upućivalo na stvarne potrebe tržišta rada i prilike koje se mladima nude.             

Stvaranje novih vrijednosti

Diploma već niz godina više nije završetak obrazovanja, ističe Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, nego početna platforma za daljnje učenje, obično samostalnim prikupljanjem znanja ili kraćim formalnim ili neformalnim organiziranim programima i seminarima. Budući da će robotizacija i razvoj tehnologije dodatno smanjiti broj poslova za koje se očekuje niska razina obrazovanja i kompetencija, smatra da će atraktivnost visokog obrazovanja nastaviti rasti.

Radni ručak HUP, Mislav Balković

– Danas oko 30 posto od ukupnog broja studenata u Hrvatskoj studira na stručnim studijima, koji ih dovode do jednake kvalifikacijske razine kao i sveučilišni studiji (prijediplomske ili diplomske), a čija se atraktivnost ogleda u većoj specijalizaciji i jačim vezama s potrebama gospodarstva. Na sveučilišnu diplomu se odlučuje kada postoji zanimanje za područje koje traži dublje razumijevanje, želi se dugoročno veća profesionalna fleksibilnost ili se ciljaju poslovi koji uključuju razvoj, istraživanje, upravljanje ili međunarodnu karijeru u znanosti. Kao sveučilište koje dosta radi i s osobama koje studiraju uz rad, često vidimo obrazac u kojem osoba koja je završila stručni prijediplomski studijski program radi nekoliko godina, a zatim upisuje sveučilišni diplomski studij. Hrvatskoj kronično nedostaju ljudi koji znaju stvarati novu vrijednost, a ne samo administrirati postojeće sustave. Ali u zemlji koja danas ima nikad nižu registriranu nezaposlenost zapravo nedostaju ljudi gotovo svih kvalifikacija, posebno onih koje se stječu visokim obrazovanjem. Takve gotovo da uopće nismo u stanju uvesti iz inozemstva za razliku od niskokvalificiranih radnika, kojih na našem tržištu rada danas ima više od stotinu tisuća. Zanimanja koja stvaraju novu vrijednost danas su ona iz niza znanstvenih područja i polja, od računalstva, kibernetičke sigurnosti i umjetne inteligencije do građevine i infrastrukture te zdravstva, a sve više i dizajn digitalnih proizvoda, podatkovna analitika i upravljanje tehnološkim projektima – naglasio je Balković.