U povodu 15. obljetnice Hrvatske zajednice županija (HZŽ) njezin predsjednik Goran Pauk u razgovoru za Hinu ističe da je ta udruga ispunila svoju prvobitnu zadaću jer sve njezine članice, rušeći političke barijere i različitosti, svoje djelovanje usmjeruju prema promicanju ustroja regionalne samouprave te poticanju i potpori ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka zemlje.
>>>Pauk i Geblewicz: Kohezijski fondovi moraju prepoznavati specifičnosti regija
Ideja o uspostavljanju i jačanju institucionalne suradnje između hrvatskih županija rodila se u Primorsko-goranskoj županiji, u Novom Vinodolskom 7. travnja 2001., gdje su se sastali predsjednici i tajnici županijskih skupština. Za taj je sastanak tajništvo Osječko-baranjske županije pripremilo Sporazum o osnivanju nacionalne udruge (zajednice) hrvatskih županija.
Nema problema s političkim opredjeljenjima
Konstituirajuća sjednica Skupštine HZŽ održana je 16. svibnja 2003. u Osijeku, a na njoj je za prvog predsjednika izabran primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. Danas HZŽ okuplja sve jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno svih 20 županija i Grad Zagreb.
Šibensko-kninski župan Goran Pauk, koji je na čelu HZŽ-a u drugom mandatu, kaže da im je osnovni zadatak promicanje interesa županija i razvijanje suradnje s jedinicama lokalne samouprave, kao i praćenje izmjena zakonodavstva, predlaganje zakonskih rješenja i drugih propisa.
>>>Goran Pauk jednoglasnom podrškom opet izabran za predsjednika Hrvatske zajednice županija
HZŽ ima 14 radnih skupina koje pokrivaju sva važna područja iz djelokruga županija, a u zadnje dvije godine su dostavile preko 60 komentara na uredbe, propise i zakonska rješenja, te sudjelovale u oblikovanju nekih propisa koji će biti doneseni.
U HZŽ-u nemamo problema s političkim opredjeljenjima, zajedničko je poticanje regionalnog razvoja, kaže Pauk i podsjeća da su svi župani u srpnju 2016. potpisali Deklaraciju o važnosti političkog uvažavanja i suradnje župana unutar HZŽ-a.
Ističe njihovu ulogu u ravnomjernom regionalnom razvoju, a da bi to ispunili treba im potpora Vlade i mogućnosti koje pružaju strukturni fondovi EU-a.
"Imamo potporu Vlade u funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji, a svi župani i predstavnici udruga gradova i općina svakih šest mjeseci sastaju se s predsjednikom Vlade", kaže Pauk koji očekuje nastavak decentralizacije, prije svega u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem i državnom imovinom.
>>>Predsjednica upozorila na potrebu ‘fiskalne i funkcionalne’ decentralizacije po uzoru na Poljsku
Decentralizacija bi trebala izjednačiti uvjete života u svim krajevima, a trenutni sustav ne osigurava ravnomjerni gospodarski razvitak zemlje i ne daje priliku građanima da sami odlučuju o svom neposrednom životnom okruženju.
Novac iz EU-a iskoristiti za razvoj i jačanje regija
"Smatramo da je nastupio ključan trenutak za strukturne reforme ukupnog političkog, gospodarskog i socijalnog sustava, a upravo su županije najspremnije za brze promjene. To smo dokazali preuzimanjem posla prikupljanja poreza na promet motornih vozila te izdavanjem građevinskih dozvola za legalizaciju objekata. Kada bismo decentralizirali određene državne ovlasti, uštede bi se mjerile u milijardama kuna", poručuje Pauk.
Smatra da je kohezijska politika EU-a ključna za stabilno i pouzdano planiranje i dugoročne investicije. "Svrha je kohezijske politike ukloniti gospodarske, društvene i teritorijalne razlike diljem Europe. Prema tome, novac iz EU-a treba iskoristiti za razvoj i jačanje regija", ustvrdio je.
Po prvi puta od ulaska Hrvatske u EU, županije sudjeluju u pripremi operativnih programa, čime se povećava povlačenje EU sredstava.
"Zahvaljujući županijskim razvojnim agencijama i povlačenju sredstava iz EU fondova provedeni projekti uvelike su poboljšali kvalitetu života u svim sredinama. Trenutno imamo puno projekata spremnih za prijavu, no prijeko nam je potrebna adekvatna regionalna politika EU-a, konzistentnija strategija razvoja te bolja i učinkovitija raspodjela europskih sredstava za regionalne i lokalne projekte", kaže Pauk.
>>>Župani o učincima porezne reforme, decentralizaciji
Ističe važnost udruživanja županija sličnih geografskih obilježja u razvojna područja, o čemu je prije mjesec dana provedeno javno savjetovanje.
Sedam razvojnih područja
Po prijedlogu pravilnika o sklapanju razvojnih sporazuma, u Hrvatskoj će biti sedam razvojnih područja u okviru kojih će minimalno tri županije potpisivati razvojne sporazume, definirati svoje strateške projekte i dobivati nacionalnu i europsku financijsku potporu. To će, primjerice, Šibensko-kninskoj županiji, koja ima otoke, priobalje i Zagoru, omogućiti tri strateška projekta.
HZŽ je inicirala projekt "Otvoreni proračun" jer županije žele građanima na jednostavan način predočiti podatke o proračunima, čime je Hrvatska korak ispred većine europskih zemalja. Zbog brojnih noviteta koje ta aplikacija donosi, prvi put jedna razina samoupravne vlasti ima unificirani prikaz, što je veliki iskorak u transparentnosti.
Pauk kaže da strateški ciljevi moraju biti definirani na sličan način kao u Poljskoj te ističe važnost Foruma hrvatskih i poljskih regija, koji se održava svake godine.
>>>Z. Marić: Jedinicama lokalne samouprave prepuštamo 1,4 milijarde kuna
"Poljska je država s kojom imamo mnogo sličnosti, a budući da je Hrvatska devet godina nakon Poljske ušla u EU, prepoznali smo je kao dobar uzor. To je prilika da vidimo primjere dobre prakse, pogotovo vezane na projekte financirane iz EU fondova. Poljska je prenijevši ovlasti na vojvodstva povukla 70 posto više sredstava iz EU fondova nego prije toga", istaknuo je predsjednik HZŽ-a.