Josipović: Pisma iz Katara tek su početak

Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr.sc. Ivo Josipović bio je glavni je gost šestog susreta Liderova kluba izvoznika održanog u Badelu 1862 u Zagrebu.

On je s članovima kluba, predsjednicima uprava i glavnim direktorima vodećih hrvatskih izvoznika, razgovarao na temu ´Kako do novih tržišta´. Prije okruglog stola sudionici su čuli redovito izvješće Kontrolne ploče izvoza i ocjenu izvozne klime . Prema izvješću koji je predstavila zamjenica glavnog urednika Lidera Manuela Tašler u prvih devet mjeseci ove godine očigledna je stabilizacija izvoza. 

- Ugodno je iznenadio listopad jer je bio 16,3 posto veći nego listopad prošle godine a iznosio je 0,94 milijarde eura što predstavlja drugi povijesno najveći izvoz u Republici Hrvatskoj. Samo je 2008. godine bio veći kada je iznosio nešto malo preko jedne milijarde eura - rekla je Tašler te napomenula kako se popravio se i uvoz jer ako ne raste uvoz ne raste ni izvoz. Listopad je tako bio mjesec sjajnih rezultata što vodi prema tome da se može očekivati povratak izvoza na pretkriznu 2008. godinu s tendencijom poboljšanja. 

Zamjenica glavnog urednika Lidera istaknula je i kako se promijenila i struktura izvoza, a redoviti je izvoz povećan za 8,8 posto dok su ga male i srednje tvrtke povećale za 9,3 posto. Izvoz hrane i pića porastao je pak za 13,7 posto. Ključno obilježje predstavlja i oporavak talijanskog tržišta, našeg najvećeg trgovinskog partnera. 

- Rasla je i važnost izvoza u zemlje CEFTA-e pa je tako primjerice izvoz u Crnu Goru porastao preko 85 posto dok je preko milijardu eura izvezeno i u BiH i u Srbiju. Najpozitivnije je iznenadila Rusija gdje je izvoz skočio na 300 milijuna eura odnosno za 66 posto no to je zasluga većinom kompanije Ericsson Nikola Tesle - rekla je Tašler. Izvozna klima se tako počela poboljšavati, a od vodećih političara istaknuti su pozitivci Branko Grčić, Boris Vujčić i Ivo Josipović. Negativci koji o izvozu nikada ne govore su pak Dragutin Lesar , Ivan Vrdoljak i Vesna Pusić.
- Izvoznu smo klimu ocijenili s trojkom što je bolje nego na kraju prošle godine kada je ocjena bila jedva minus 2 - rekla je Tašler. 

Predsjednik Josipović izjavio je kako je izvoz prevažna tema za hrvatsko gospodarstvo.
- Predsjednik neposredno nema ingerenciju u gospodarstvu ali može javno zagovarati i kroz vanjskopolitičko djelovanje može dati doprinos - rekao je Josipović te dodao kako se izvozom povećava zapošljavanje ali i diže rejting države u svijetu.
- Izvozno orijentirane tvrtke su zdravi dio hrvatskog gospodarstva i ovo izvješće je dobra vijest. Nadam se da će ovo dati novi poticaj razvoju. Bez optimizma zaista nema uspjeha -rekao je Josipović. Ponovio je kako je hrvatski najznačajniji partner s 58 posto izvoza upravo EU te je zato važno da Hrvatska ima status aktivnog promatrača te će uskoro biti ravnopravnom članicom EU. Iako ulaskom u EU, Hrvatska istupa iz CEFTA-e, to bi moglo naškoditi posebice tržištu prehrambenih proizvoda, rekao je Josipović te je izrazio nadu da će se naći način da se ublaže te promjene imajući u obziru da su nam Srbija i BiH tu jaki partneri. - Učiniti ćemo sve da do negativnog utjecaja među susjedima ne dođe. Nedovojbeno se koriste mehanizmi vanjske politke. Nije lako ići u neku stranu zemlju i nuditi strane proiuzvode. Odlazak u Katar bio je improvizirana akcija gospodarske komore pomoću koje smo otvorili široko vrata za suradnju s tom zemljom. Ne smijemo se uljuljati i misliti da je time sve otvoreno. Čeka nas naporan rad. Došla su prva pisma iz Katara ali to je tek početak. Drugi cilj odlaska u Katar bio je stvaranje pretpostavki za ostvarivanje daljnje ekonomske suradnje i tu se isto otvaraju novi oblici suradnje na novim tržištima. Istina je da su i katarske tvrtke pokazale snažan interes za naše tržište što pokazuje da robna razmjena u budućnosti ima snažne temelje - dovršio je.

Predsjednik uprave Badel 1862. Srđan Oreb izrazio je zadovoljstvo ja da je Badel domaćin Klubu izvoznika. Zahvalio je ujedno i predsjedniku Josipoviću koji je potpomogao izvozu u Kinu.
- Mi smo u praksi dobili konkretnu podršku Ureda predsjednika koja je vrlo jasno monetarizirana. Mi smo u tom dijelu ušli u jedan pionirski pothvat ali nismo išli sami. Išli smo na tržšte koje je užasno veliko i ima užasno velik potencijal. Ono što je najbitnije da smo svojim primjerom htjeli pokazati, da možemo svi zajedno nastupati na bilo kojem tržištu, pa smo tako išli u Kinu sa još 23 male vinarije i sa ukupno 75 različitih etiketa, otvarajući mogućnosti malim tvrtkama da na krilima naše investicije otvore sebi mogućnost proboja na tržište - poručio je Oreb.

Predsjednik uprave Podravke Zvonimir Mršić objasnio je kako Podravka čak 50 posto svojih prihoda ostvaruje izvozom.
- Moramo biti drugi na polici u bilo kojem supermarketu. Nama su konkurenti globalisti, puno veće i moćnije kompanije koje mogu puno više uložiti u makreting. A jedino se tako može stvoriti brand. Mi smo vlasnici brendova s velikom internacionalnom perspektivom. Slijedeća će godina biti izazovna jer će se stvoriti barijera CEFTA-e. Ukoliko ne promijenimo metode rada i ukoliko ne dođe do izmjena ugovora EU i CEFTA-e, bit će više od 350 milijuna kuna u problemima s taksama i carinama a to je više od sadašnje ostvarene dobiti. Carine koje plaćaju globalisti iz EU danas, neće to više morati, pa će im samim time biti jeftinije prodavati na hrvatskom tržištu i oni će biti u povoljnijem položaju nego mi. Što predsjednik može učiniti kako bi se produbili odnosi s Rusijom? 30 milijuna eura je sad izvoze– trebalo bi proračunati koliko kokošjih juha i Vegete treba izvesti u Rusiju da ostvarimo tu brojku. Zazivam jedan posjet u Rusiju ili drugi oblik unapređenja suradnje - rekao je Mršić.

Predsjednik uprave HBOR-a Anton Kovačev izjavio je kako HBOR omogućuje osiguranje izvoza od političkih i komercijalnih rizika te je tako prošle godine osigurano više od dvije milijarde kune hrvatskog izvoza.
- Ono na što stavljamo težište našeg rada je traženje inovacija novih proizvoda i tehnologija. Svakodnevno se na svjetskom tržištu pojavljuju novi brendovi koji istiskuju stare tehnologije. Nastojimo spojiti inovatore i proizvođače te stoga pripremamo neke velike proboje na stvarnom tržištu u dosada netradicionalnim sektorima. Radi se konkretno o automobilskoj industriji. Riječ je o inovacijama koje su i zaprepastile i iznenadile čitav svijet. Pronašli smo također jednog dobrog proizvođača s kojim ćemo pokušati objediniti dobar dio tekstilne industrije za koju znamo u kakvom je stanju u Hrvatskoj. Sve ono što HBOR radi je produžetak ruke vlade. Mi smo snizili kamatnu stopu za jedan poen te je ona sada u rasponu od 1 do 5 posto za nove investicije - rekao je Kovačev.

Tužnu realnost tekstilne industrije iznio je predsjednik uprave Kotke Ivica Cerovečki koji je rekao kako unatoč proizvodnji od 800 odijela dnevno, 200 000 odijela godišnje jedva preživljavaju.
- Vjerojatno smo jedni među boljima ali voda nam je došla do grla. Bez dobre organzacije nema posla. Kao grupacija nismo ništa dobili a tu radi 20.100 radnika. Ako se nešto ne napravi neće nas biti niti 5000 - rekao je.

Članovi Liderova kluba izvoznika su Abrakadabra, Badel 1862, Banco Popolare, Ericsson nikola Tesla, HBOR, Hrvatska poštanska banka, INA, Jadran Galenski laboratorij, Kotka, Kraš, Pliva, Podravka, TŽV Gredelj, ZŠEM