Najviše promjena za one koji posluju u EU

Oporezivanje porezom na dodanu vrijednost područje je koje Hrvatska bezuvjetno mora do dana ulaska u članstvo Europske unije uskladiti s direktivama EU.

Novi zakon o PDV-u prošao je prvo čitanje, a njegovo usvajanje očekuje se potkraj svibnja 2013. Prema prijedlogu, većina njegovih odredbi stupit će na snagu 1. srpnja 2013., tj. na dan kad Hrvatska postane punopravna članica EU. Odredbe o oporezivanju građevinskog zemljišta PDV-om trebale bi stupiti na snagu tek 1. siječnja 2015. godine.
Novi zakon o PDV-u znatno je opsežniji od sadašnjeg. Mjereno brojem članaka, četiri je puta opsežniji. U sadržajnom pogledu, najveće se novosti uvode za porezne obveznike koji prodaju i kupuju dobra od država članica EU, ali ima novosti za poslovne subjekte koji uvoze odnosno izvoze iz i u države izvan područja EU te za porezne obveznike koji posluju samo u tuzemstvu.
Znatno se mijenjaju odredbe o mjestu oporezivanja usluga u prometu s inozemstvom. Slobodne zone od 1. srpnja 2013. i u poreznom smislu smatraju se tuzemstvom. Ukidaju se olakšice za vjerske zajednice koje uvoze dobra za obavljanje vjerskih obreda i drugih vjerskih poslova te olakšice za hrvatske branitelje pri uvozu osobnih automobila i opreme za obavljanje gospodarske djelatnosti. Ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a za samostalne umjetnike.

Identifikacijski broj Područje svih država članica EU smatra se jedinstvenim tržištem, pa se pri kupnji dobara od prodavatelja iz države članice EU više neće koristiti terminom uvoz, već stjecanje dobara unutar EU. Pri kupnji (stjecanju) dobara od poduzetnika iz druge države članice EU kupac hrvatski poduzetnik prodavatelju će morati dostaviti svoj PDV identifikacijski broj, a da mu prodavatelj ne bi zaračunao svoj PDV. Hrvatski poduzetnik stjecatelj dobara sâm će obračunati PDV prema našim propisima i odbiti ga kao pretporez, ako ispunjava uvjete za odbitak pretporeza. To će uvelike olakšati financijski teret stjecateljima dobara iz država članica EU jer prema sadašnjim propisima moraju najprije platiti PDV koji im je pri uvozu zaračunala carinarnica, da bi ga mogli iskazati i odbiti kao pretporez. Poduzetnici koji prodaju dobra kupcima u državama članicama EU i nadalje neće obračunavati PDV na isporučena dobra, ali uz uvjet da raspolažu podacima o PDV identifikacijskom broju kupca. Poduzetnici koji posluju s državama članicama EU moraju na vrijeme pribaviti svoj PDV identifikacijski broj, koji će im dodijeliti Porezna uprava. Taj će broj dostavljati svojim dobavljačima iz država članica EU. U prometu s trećim državama neće biti velikih novosti. Izvoz dobara u treće države koje nisu dio EU i nadalje je oslobođen PDV-a, a uvoz oporeziv u Hrvatskoj.

Limiti za uvoz Osim dosadašnjeg praga vrijednosti oporezivih isporuka od 230.000 kn na godinu kao kriterija za obvezan ulazak u sustav PDV-a uvode se i dva nova praga: prag stjecanja dobara unutar EU, koji će prema Prijedlogu zakona iznositi 77.000 kn na godinu, i prag isporuke u Hrvatsku, koji bi trebao iznositi 270.00 kn na godinu. 

Prag stjecanja važan je samo za poslovne subjekte koji nisu obveznici PDV-a i nemaju PDV identifikacijski porezni broj jer do tog iznosa nemaju obvezu plaćati PDV na uvoz dobara iz države članice EU. U tom se slučaju PDV plaća u državi izvoza. Na primjer, ako trgovačko društvo koje nije obveznik PDV-a ili ustanova obrazovanja koja nije obveznik PDV-a iz druge države članica EU uvozi dobra do iznosa 77.000 kn (u prethodnoj ili u tekućoj godini), s obzirom na to da nema PDV identifikacijski broj, ne dostavlja ga prodavatelju iz države članice, pa će taj promet podlijegati oporezivanju u državi izvoza.
Prag isporuke važan je za poduzetnike iz drugih država članica EU koji prodaju dobra i usluge u Hrvatsku. Kad vrijednost isporuka nekog poduzetnika sa sjedištem u državi članici EU obavljenih hrvatskim stjecateljima premaši 270.000 kn na godišnjoj razini, u prošloj ili u tekućoj godini, taj se poduzetnik mora zbog PDV-a u Hrvatskoj registrirati kao isporučitelj dobara i usluga.

Izdani ili naplaćeni računi Mijenja se i sadržaj računa, a uvodi se i rok u kojem je isporučitelj dužan ispostaviti račun za isporuku obavljenu poduzetniku sa sjedištem u državi članici EU. Novost je mogućnost izdavanja zbirnog računa za isporuke obavljene tijekom cijelog mjeseca. Od 1. srpnja 2013. mijenjat će se i sadržaj poreznih prijava PDV-a, s tim da se rok za njihovu predaju Poreznoj upravi skraćuje za deset dana. Uvode se i tri nove posebne prijave na kojima će se iskazivati podaci o transakcijama s državama članicama EU: o stjecanju dobara i primljenim uslugama za koje je stjecatelj sâm dužan obračunati PDV, o isporuci i nabavkama novih prijevoznih sredstava te zbirna prijava za isporuke dobara i obavljene usluge u drugu državu članicu EU. 

Rok za plaćanje PDV-a neće se mijenjati. Obveznici PDV-a koji su obveznici poreza na dobit i nadalje će PDV obračunavati prema izdanim računima, a pravo na pretporez stjecati prema primljenim računima i primljenim isporukama. Fizičke osobe obveznici PDV-a koji su obveznici poreza na dohodak prema prijedlogu prijelaznih odredbi zakona moći će izabrati plaćanje PDV-a prema izdanim ili prema naplaćenim računima, osim za isporuke unutar država članica EU za koje vrijedi načelo plaćanja prema izdanim računima. Ako izaberu plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama, na svojim će izlaznim računima morati navoditi klauzulu da se po tom računu PDV obračunava prema naplaćenoj naknadi.