Nudi se novac za unapređenje okoliša i prometa

Priča o financijskoj pomoći nakon punopravnog članstva u Europsku uniju ide dalje. Nakon strukturnih fondova (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) detaljno ćemo se upoznati mogućnostima i aktivnostima Kohezijskog fonda (Cohesion Fund, CF).

Taj fond uspostavljen je 1993. radi poticanja socijalnog i gospodarskog razvoja tada manje razvijenih zemalja članica EU - Grčke, Irske, Portugala i Španjolske. U međuvremenu su se dogodile neke promjene. U ‘Financijskoj perspektivi 2007. - 2013.’ vrijedi više od 70 milijardi eura. Fond financira višegodišnje investicijske programe. Za razliku od strukturnih funkcionira samo na nacionalnoj razini, ne i na regionalnoj.

Prioriteti u financiranju Kohezijski fond financira projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna infrastruktura (25 milijuna eura izdvaja za okolišne projekte, a 50 milijuna eura za prometne). Na sufinanciranje projekata od najviše 80 do 85 posto (iznos alokacije za pojedinu državu računa se prema dvama kriterijima - površini i broju stanovnika) pravo imaju države članice čiji je bruto domaći proizvod manji od 90 posto prosjeka Europske unije. Zemlje su korisnice fonda od 2007. do 2013. Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Španjolska privremeno ispunjava uvjete za Kohezijski fond.

U zaštiti okoliša Fond prioritet daje opskrbi pitkom vodom, pročišćivanju otpadnih voda i odlaganju krutog otpada. Također se financiraju pošumljavanje, kontrola erozije tla, mjere za očuvanje prirode, okolišna infrastruktura radi peeuzimanja standarda zaštite okoliša EU te učinkovito iskorištvanje energije i obnovljivih izvora.
Kad je riječ o prometu, financiraju se projekti uspostave ili razvoja prometne infrastrukture koja je definirana kao integralni dio Transeuropske prometne mreže. Mogu se financirati intervencije poput Transeuropske transportne mreže (Trans-European Transport Networks) i transportna infrastruktura (izvan TEN-T mreže) koja pridonosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, interoperabilnosti transportnih mreža diljem EU i potiče intermodalne prometne sustave.

Za veće investicije U svakoj zemlji korisnici koju financira Kohezijski fond trebao bi se uspostaviti odgovarajući omjer u financiranju projekata prometne infrastrukture i projekata zaštite okoliša. Projekti se ne mogu istodobno financirati iz Kohezijskog fonda i strukturnih fondova. Kohezijski fond podupire veće investicije u zemlji namijenjene prometnoj infrastrukturi i zaštiti okoliša; Europski fond za regionalni razvoj može financirati projekte s istog područja, no moraju biti regionalni ili lokalni.
Korisnici projekata Kohezijskog fonda u zemljama članicama, javna uprava te privatne i javne tvrtke provode velike projekte u skladu s operativnim programima za promet i okoliš. Hrvatska će se moći koristiti Kohezijskim fondom nakon priključenja Europskoj uniji, a u pretpristupnom razdoblju pripremi za taj fond služe program ISPA te III. komponenta (Regionalni razvoj) Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).