Sa svakim pogoršanjem situacije ključne reforme sve je teže pokrenuti

Šef Microsofta u Hrvatskoj Ivan Vidaković neumorni je zagovornik ulaganja u obrazovanje i tehnologiju. Stvaranje industrije koja je vođena tehnologijom, znanjem i inovacijama ili tzv. četvrta industrijska revolucija tema je i poslovnog dijela 13. izdanja Microsoftove poslovno-tehnološke konferencije Windays.

O tim temama i poslovanju Microsofta u Hrvatskoj razgovaramo s Vidakovićem, koji je vođenje podružnice najvećega svjetskog proizvođača softvera preuzeo 2010. godine nakon dugogodišnje karijere u IBM-u.

• Konkurentnost i obrazovanje teme su koje stalno ističete, vidite li ikakve pomake u pristupu i shvaćanju tog problema u Hrvatskoj?
- Nažalost, od 2008. svjedoci smo kontinuiranog pada Hrvatske na ljestvici globalne konkurentnosti. Već smo odavno trebali pokrenuti ključne, bolne i kompleksne reforme, međutim, i paradoksalno, sa svakim pogoršanjem situacije takve je reforme još teže pokrenuti. Što se obrazovanja tiče, pogotovo visokog, svjedoci smo kontinuiranim otporima bilo kakvim suvislim promjenama. Kozmetičke promjene još i mogu proći, ali esencijalne nikako. Ministar je pokušao s nekim manjim i nužnim promjenama, pa smo svjedočili velikom otporu akademske zajednice. 'Status quo' očigledno je najbolji status za neke, makar 'titanik' na kraju i potonuo. Tek sada možemo zaključiti koliko smo vremena izgubili i upropastili brojne generacije. Upravo zato, na ovogodišnju konferenciju WinDays dovodimo svjetski poznate stručnjake i akademike s najprestižnijih svjetskih sveučilišta i instituta, da nam pokažu vlastitim primjerima kako surađuju znanost i gospodarstvo, kako se obrazuju mladi stručnjaci i kako, napokon, omogućiti svojoj zemlji da bude što bliže vrhu na ljestvici konkurentnosti. Microsoft Hrvatska pokreće inicijativu i spaja na WinDaysima najvažnije ljude iz politike, gospodarstva i znanosti, da bismo i mi kreirali toliko potrebnu strategiju za poboljšanje konkurentnosti. I nećemo stati na tome, pratit ćemo njeno provođenje tijekom vremena i analizirati što smo napravili, a gdje zapinjemo. 

Istaknuo je kako je broj studenata koji upisuje i završava prirodne i tehničke znanosti, u usporedbi s ostalim znanostima, u velikom nesrazmjeru s vremenom u kojemu živimo.
- Današnje hrvatsko visoko obrazovanje odražava fundus znanja predavača, a ne prati današnje i buduće potrebe studenata (tj. njihovih budućih poslodavaca). Pet područja koja su danas tehnološki hit su ICT, nanotehnologija, biotehnologija, nauka o materijalima i robotika. Mi tek pomalo 'napipavamo' u mraku većinu njih (osim ICT-a), a već 2020. očekuje se konvergencija svih pet prema nečemu novome. Premda sam već dugo u tehnološkoj struci i ne mogu me iznenaditi noviteti, ipak sam ponekad iznenađen brzinom promjena - rekao je u intervjuu za Lider.

>>> Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Lidera