Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom već je 2014. uveden novi model poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali puna njegova primjena 2015., nakon što su doneseni pravilnici kojima se detaljno uređuju obveze poslodavaca u vezi sa zapošljavanjem osoba s invaliditetom.
Prema prijašnjim je propisima obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom bila propisana samo za tijela državne i lokalne vlasti, ustanove javnih službi i za trgovačka društva u pretežito državnom vlasništvu i vlasništvu lokalnih jedinica. Od početka 2015. ta se obveza proširuje i na gospodarstvo.
Svaki poslodavac koji zapošljava dvadeset i više radnika obvezan je zaposliti bar tri posto invalidnih osoba. Prvotno je bilo zamišljeno da se obveza uredi različito prema djelatnostima, a nakon izmjena Pravilnika o kvotnom zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN br. 2/15.) kvota invalida jednako je određena za sve poslodavce i ne ovisi o djelatnosti u koju je razvrstan poslodavac. Pri izračunavanju tražene kvote rezultat se prema matematičkim pravilima zaokružuje na cijeli broj. Ako je prva decimala broj 5 i veći od 5, zaokružuje se na veći, a ako je prva decimala 4 i manji broj, zaokružuje se na manji cijeli broj. Naprimjer, poslodavac koji zapošljava trideset radnika ima obvezu zaposliti jednog invalida, poslodavac koji zapošljava sedamdeset radnika mora imati barem dva invalida, poslodavac sa 250 radnika osam invalida itd.
Tko je isključen Broj invalida koje je poslodavac dužan zaposliti izračunava se na temelju ukupnog broja zaposlenih radnika, bilo s punim ili nepunim radnim vremenom. Iz ukupnog broja zaposlenih za svrhe određivanja kvote isključuju se radnici zaposleni na određeno vrijeme radi obavljanja sezonskih poslova, radnici zaposleni na poslovima Oružanih snaga RH, policijskim poslovima, poslovima zaštite i spašavanja, poslovima zaštite osoba i imovine te na poslovima vatrogasaca i pirotehničara. U agencijama za privremeno zapošljavanje iz ukupnog se broja isključuju radnici zaposleni radi ustupanja korisnicima, a kod svih se poslodavaca u ukupan broj radnika ne uračunavaju osobe primljene na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa iako su prijavljene u matičnu evidenciju mirovinskih osiguranika kao i zaposleni radnici. Uz ta automatska isključivanja poslodavci mogu iz ukupnog broja radnika isključiti radnike koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, ali samo ako o tome pribave suglasnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu.
Zamjenske kvote Zaposlene osobe s invaliditetom moraju biti prijavljene u Očevidnik osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Poslodavac može obvezu radnog angažiranja invalida nadomjestiti nekom od zamjenskim mogućnosti: uzimanjem invalidnih učenika ili studenata na stručnu praksu i naukovanje (tri praktikanta zamjenjuju obvezu zapošljavanja jednog radnika s invaliditetom), primanjem invalida na rad za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (dvije osobe zamjenjuju obvezu zapošljavanja jednog invalida), davanjem stipendije kao potpore za školovanje invalidnog učenika ili studenta (najmanje u visini minimalne plaće) i dr. Korištenje zamjenskom kvotom treba najaviti Zavodu za profesionalnu rehabilitaciju.
Kada se plaća 'kazna' Poslodavac koji nema dovoljno zaposlenih invalida i obvezu zapošljavanja nije nadomjestio zamjenskim kvotama za svaku će osobu s invaliditetom koja mu nedostaje plaćati mjesečnu naknadu zbog neispunjenja kvote od 908,87 kuna. Ako prema propisanoj kvoti od tri posto treba zaposliti pet invalida, a on zapošljava samo dva, plaćat će mjesečnu naknadu zbog neispunjenja kvote od 2726,61 kn (3 x 908,87 kuna). Naknada se uplaćuje u Državni proračun kao namjenski prihod Zavoda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Prva naknada zbog neispunjavanja kvote dospijeva za plaćanje 28. veljače 2015.
Dospijeće i iznos naknade nije vezan uz datum isplate plaće, nego ovisi o broju ukupno zaposlenih radnika i broju zaposlenih osoba s invaliditetom prema stanju evidentiranom u matičnoj evidenciji i očevidniku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zadnjeg dana u mjesecu. Ovisno o kretanju broja ukupno zaposlenih radnika i broja zaposlenih osoba s invaliditetom te možebitnom priznavanju zamjenskih kvota, iznos obveze može se mijenjati iz mjeseca u mjesec.
Novoosnovanim poslodavcima omogućava se odgoda obveze zapošljavanja invalida u vremenu uvođenja u rad, ali najdulje 24 mjeseca od početka poslovanja.
