Uvođenje eura doprinijet će jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i potrebno ga je uvesti što prije. Međutim, neophodno je prije toga provesti strukturne reforme, zaključak je predavanja koje je u ponedjeljak na Ekonomskom fakultetu održao guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Hrvatska se na uvođenje eura obvezala ulaskom u Europsku uniju, no strateški dokument hrvatske Vlade i HNB-a zasad ne spominje nikakve datume kada bi se to moglo dogoditi.
Kao najveće koristi guverner je istaknuo uklanjanje valutnog rizika (Hrvatska ima višu razinu rizika od zemlja eurozone), smanjenje kamatnih stopa, poticaj međunarodne razmjene i ulaganja te pristup mehanizma financijske pomoći. Takvi mehanizmi, primjerice, trenutno pokrivaju dvije trećine grčkog duga, i to s rokom dospijeća od čak 32 godine.
>>>Vujčić podcrtao ‘znatne i trajne koristi‘ uvođenja eura
Vujčić je posebno naveo pozitivne učinke uvođenja eura na turizam (padaju transakcijski i platni trokovi), s obzirom da čak 70 posto ukupnih prihoda od turizma dolazi iz europodručja.
Troškove je opisao kao jednokratne i male, a to su gubitak samostalne monetarne politike, rast cijena te troškovi same konverzije. Rast cijena, kao glavni razlog za zabrinutost stanovništva, guverner je opisao kao mit i dodao da kod nas možemo očekivati rast od oko 0,23 posto, izraženiji na području usluga i manjih proizvoda.
Tijekom svog izlaganja opisao je i sam postupak koji predstoji Hrvatskoj, a sastoji se od ulaska u tečajni mehanizam (ERM II), ispunjavanja kriterija (kamatne stope, tečaj, stopa inflacije) i povećanja produktivnosti rada za što je neophodno provesti strukturne reforme - efektivno porezno i administrativno rasterećenje, reforma pravosuđa i obrazovnog sustava, povećanje učinkovitosti javnog sektora, bolje upravljanje državnom imovinom, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava i povećanje korištenja fondova Europske unije.