AI više ne smije glumiti čovjeka, u suprotnom slijede kazne

Netom što su sredinom lipnja u Hrvatskoj na snagu stupile izmjene Zakona o zaštiti potrošača kojima internetske trgovine kupcima moraju lako omogućiti jednostavan raskid ugovora jednako kao što im lakom čine kupnju, i to 'gumbom za raskid ugovora', trgovcima stiže još jedan val novosti kojima se moraju prilagoditi. Pravila i ovaj put dolaze 'odozgo', iz Europske unije, a tiču se označavanja sadržaja generiranog s pomoću umjetne inteligencije. Problem je, naime, u tome što je AI sadržaj postao toliko vjeran da ga je sve teže razlikovati od stvarnoga.

Razgovor sa strojem

Dok osoba neometano skrola i odabire odijelo ili haljinu za iduću svečanost na koju je pozvana, i ne sluti da iza besprijekornih fotografija proizvoda te reda prijedloga pod naslovom 'više za vas' stoji umjetna inteligencija. Osim toga, kao što to biva i u pravim trgovinama kada djelatnici kupce dočekuju na ulazu s pozdravom i onim poznatim 'mogu li vam kako pomoći', tako i u online svijetu sve češće iskaču prozorčići s malim asistentima, odnosno chatbotovima koji nude odgovor na pitanja i nedoumice o artiklima. Jedina je razlika ta što su djelatnici u trgovinama (i dalje) stvarni ljudi, a u virtualnom slučaju kupcu se obraća stroj. Iako prosječan kupac u brzini i potrazi za savršenim artiklom uglavnom i ne mari je li sliku napravio AI, Europska unija od ove godine želi da svatko može transparentno znati je li sadržaj koji gleda sastavio algoritam.

Naime, zbog bojazni od toga da se lažni prikazi proizvoda i fotografije više neće moći razlikovati od stvarnih, EU inzistira na načelu da stroj mora biti prepoznatljiv kao stroj. Zahvaljujući Aktu o umjetnoj inteligenciji kupci će znati kada razgovaraju sa strojem, a Akt o digitalnim uslugama uređuje transparentnost preporuka i personalizacije ponude. No internetski trgovci, s druge strane, zbog tih novih pravila moraju prihvatiti još neke nove značajke.

Što, kako i komu

Od 2. kolovoza ove godine počinju se primjenjivati pravila o transparentnosti iz Akta o umjetnoj inteligenciji, iz kojih slijedi da trgovci imaju obvezu označiti da kupac razgovara s chatbotom iza kojega stoji umjetna inteligencija, a ne s čovjekom. Druga stvar jest da realistične fotografije i videozapisi proizvoda koje je izradila umjetna inteligencija moraju biti vidljivo označeni kao strojno nastali, i to već od kolovoza. Osim toga, takav sadržaj mora nositi i strojno čitljiv 'vodeni žig' po kojem ga alati mogu prepoznati kao umjetno stvoren, no tu obvezu snosi proizvođač AI alata, a ne sâm trgovac.