Wall Street prošloga tjedna porastao, a europske su burze pale

Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi porasli, ponajviše zahvaljujući rastu tehnološkog sektora, dok su na europskim burzama zbog napetosti na Bliskom istoku cijene dionica pale.

Dow Jones indeks skliznuo je 0,5 posto, na 52.637 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,2 posto, na 7.575 bodova, a Nasdaq 1,7 posto, na 26.281 bod.

Rast S&P 500 i Nasdaqa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, u prvom redu proizvođača čipova.

Nakon dugog razdoblja rasta, cijene dionica tehnoloških kompanija posljednjih tjedana znatno osciliraju jer dio analitičara smatra da su cijene u tom sektoru previsoke, dok drugi smatraju da još ima prostora za njihov rast.

- Ovo je i dalje tržište 'bikova', uglavnom povezano s razvojem umjetne inteligencije. No, povišene kamatne stope i cijene nafte, kao i kriza na Bliskom istoku, djelomice dovode u pitanje to tržište 'bikova' – kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.

Uskoro počinje sezona objava poslovnih rezultata kompanija, što će znatno utjecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u proteklom tromjesečju u prosjeku porasle 24 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje lani, ponajviše zahvaljujući tehnološkim kompanijama.

A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,7 posto, na 10.497 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,8 posto, na 25.067 bodova, a pariški CAC 2,0 posto, na 8.338 bodova.

Posljedica je to rasta napetosti na Bliskom istoku. Američka je vojska, naime, u srijedu pokrenula novi val napada na Iran, kao odgovor na iranski napad na tri trgovačka broda u Hormuškom tjesnacu u utorak. Iran je, pak, odgovorio napadima na američke vojne ciljeve u Bahreinu i Kuvajtu.

Vijesti o napretku o mirovnim pregovorima, pa potom o zastoju i novim napadima već mjesecima izazivaju nestabilnost na tržištima.

Zbog toga znatno osciliraju cijene nafte, pa jačaju inflacijski pritisci u svijetu. A to bi moglo navesti središnje banke na povećanje kamata, što bi usporilo rast gospodarstava.

FED će povećati kamate

Za to vrijeme na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna blago porasla i procjena da će američka središnja banka do kraja godine povećati kamatne stope.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,1 posto, na 100,96 bodova.

Pritom je tečaj eura oslabio 0,2 posto, na 1,1415 dolara.

Američka je valuta ojačala i prema japanskoj, za 0,2 posto, pa je cijena dolara dosegnula 161,70 jena.

Jačanje dolara posljedica je rasta napetosti na Bliskom istoku jer se američka valuta smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

Vijesti o napretku o mirovnim pregovorima, pa potom o zastoju i novim napadima već mjesecima izazivaju nestabilnost na tržištima.

Zbog toga znatno osciliraju cijene nafte, pa jačaju inflacijski pritisci u svijetu. A to bi moglo navesti središnje banke na povećanje kamata, što bi usporilo rast gospodarstava.

Prošloga je tjedna zapisnik s posljednje sjednice FED- pokazao da su čelnici američke središnje banke zabrinuti zbog povišene inflacije.

Zbog toga se na tržištu procjenjuje da će FED u drugom dijelu godine povećati kamate za 0,25 postotnih bodova.

Premda se očekuje da će i druge velike središnje banke u svijetu povećati kamatne stope, u SAD-u su kamate, ipak, na višim razinama nego u, primjerice, eurozoni i Japanu.

ZSE: Crobexturist najviše pao

Na Zagrebačkoj je burzi Crobex indeks prošloga tjedna blago pao i tako prekinuo pozitivni niz koji je trajao 13 tjedana, dok je Crobex10 ojačao nakon dva tjedna pada.

Crobex indeks spustio se prošloga tjedna blagih 0,08 posto, na 4.473 boda. Oslabio je tako nakon 13 tjedana uzastopnog rasta. Istodobno, Crobex10 ojačao je nakon dva tjedna pada za 0,29 posto, na 2.881 bod.

Među sektorskim indeksima najviše je prošli tjedan pao Crobexturist, za 1,28 posto, dok je najviše porastao Crobextransport, za 4,64 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je gotovo 15 milijuna eura, što je za otprilike 620 tisuća manje nego u tjednu ranije.

Uz to, ostvareno je 4,4 milijuna eura blok prometa u transakcijama s tri dionice – dionicom Končara (2,37 milijuna eura), povlaštenom Adrisa (1,04 milijuna eura) te redovnom Končara D&ST (996.600 eura).

Najveći promet u redovnom trgovanju imala je dionica Končara, 5,17 milijuna eura, a cijena joj je na tjednoj razini blago korigirana na niže, za 0,1 posto, na 999 eura.

Slijedila je povlaštena dionica Adrisa, s prometom od 1,3 milijuna eura, a cijena joj je pala 1,93 posto, na 101,5 eura.

U fokusu investitora bila je i dionica Dalekovoda, kojom je protrgovano za 1,15 milijuna eura. Cijena joj je potonula 5,32 posto, na 17,8 eura.

Milijunski promet imala je još dionica AD Plastika, u iznosu od 1,1 milijun eura, koja je poskupila jedan posto, na 30,3 eura.

Najveći skok cijene imala je dionica Tehnike, za gotovo 28 posto, na 15,6 eura. Po dobitku su je slijedile dionice Alpha Adriatica, s rastom cijene za 17,3 posto, na 10,5 eura, te redovna Adrisa, za 10 posto, na 165 eura.

Najveća gubitnica bila je, pak, dionica CIAK grupe, s padom cijene za gotovo 19 posto, na 9 eura. Među likvidnijima, znatne gubitnice bile su još i dionice Janafa, s padom cijene za 7,43 posto, na 810 eura, te Brodogradilišta Viktor Lenac, za 5,56 posto, na 4,25 eura.

Na ZSE-u se prošloga tjedna ukupno trgovalo s 56 dionica, pri čemu je cijena njih 23 porasla, 27 pala, a šest stagnirala.