Andriji Artukoviću posljednjem je potvrđena smrtna kazna u Hrvatskoj

Vrhovni sud Socijalističke Republike Hrvatske 24. srpnja 1986. potvrdio je smrtnu kaznu Andriji Artukoviću, nekadašnjem ministru unutarnjih poslova NDH, osuđenom za ratne zločine. Bila je to posljednja pravomoćno potvrđena smrtna presuda u Hrvatskoj. Ipak, nikada nije izvršena jer je Artuković zbog teškog zdravstvenog stanja ostao u zatvorskoj bolnici, gdje je 16. siječnja 1987. umro u 89-oj godini života.  

 

Samo dva tjedna kasnije, 29. siječnja 1987., strijeljan je Dušan Kosić, osuđen za četverostruko ubojstvo kod Karlovca. To je bilo posljednje izvršeno smaknuće na teritoriju Hrvatske.  

U vrijeme raspada Jugoslavije Hrvatska je krenula putem europskih demokracija koje su smatrale da država ne smije raspolagati ljudskim životom, čak ni kada je riječ o najtežim zločincima. Ustav iz 1990. izričito je zabranio smrtnu kaznu.  

Kasnije je Hrvatska dodatno učvrstila taj stav pristupanjem europskim konvencijama o ukidanju smrtne kazne. Ratifikacijom Protokola br. 13 Europske konvencije o ljudskim pravima obvezala se da smrtnu kaznu neće primjenjivati ni u miru ni u ratu. 

 

Glavni argumenti za ukidanje bili su nepovratnost sudske pogreške, zaštita temeljnog prava na život, uvjerenje da doživotna ili vrlo duga zatvorska kazna može zaštititi društvo bez oduzimanja života osuđeniku i usklađivanje s europskim standardima ljudskih prava.

Gotovo četrdeset godina nakon posljednjeg smaknuća, tema smrtne kazne povremeno se vraća u javnost nakon posebno brutalnih zločina. Tako je bilo i nakon šokantnog ubojstva 19-godišnjeg maturanta i dostavljača pizze Luke Milovca u Drnišu, kojega je u svibnju usmrtio recidivist Kristijan Aleksić.

 

Zbog ubojstva 22-godišnje djevojke 1994. godine proveo je 12 godina u zatvoru. Policija mu je prije tri godine oduzela improvizirano vatreno oružje i streljivo, a optužnica je podignuta 2023. godine. Međutim, sudski postupak nikada nije započeo.

 

Taj je slučaj otvorio pitanje o efikasnosti pravosuđa, ali i o tome jesu li postojeće kazne dovoljne za počinitelje najtežih kaznenih djela i kako postupati s osobama koje predstavljaju trajnu opasnost za društvo. U javnosti su se pojavili zahtjevi za strožim kažnjavanjem višestrukih ili posebno opasnih ubojica, no ne i za povratkom smrtne kazne, koja je ustavno i međunarodnopravno isključena. 

Država je najavila uvođenje kazne doživotnog zatvora, koja ne postoji još od 1947. Kazna od 40 godina uvedena je 1998., a 2013. omogućeno je izricanje jedinstvene kazne od 50 godina zatvora za najteža kaznena djela.

 

Takva kazna od tada je izrečena četiri puta. Prvi puta u veljači 2021. 'monstrumu iz Solina' Luki Juretiću zbog ubojstva 92-godišnjeg Vicenca Uvodića i pokušaja ubojstva njegove supruge Senke, koja je od posljedica napada preminula nekoliko mjeseci kasnije u bolnici. Kasnije mu je kazna smanjena na 40 godina. 

 

Austrijski državljanin Harald Kopitz osuđen je u lipnju 2022. na 50 godina zatvora zbog ubojstva svoje troje maloljetne djece, koje je usmrtio tijekom noći dok su bila sama s njim, dok je njihova majka bila na službenom putu. U listopadu 2022. počinio je samoubojstvo. 

 

Krešmir Pahoki u srpnju 2024. počinio je masakr u staračkom domu u Daruvaru. Ubio je šest osoba – njegovatelja, majku i još tri korisnice doma, a četvrta je kasnije preminula od zadobivenih ozljeda. 

 

Četvrti put najstroža kazna izrečena je u prosincu 2025. godine. Bivši učenik Osnovne škole u Prečkom (19) osuđen je zbog zločina od prije godinu dana - ubojstva jednog djeteta, te ranjavanja još troje djece i jedne učiteljice, koja je pokušala zaštiti učenike i pritom je nožem izbodena 31 put.       

Nakon ubojstva maturanta u Drnišu u pravosuđu su obnovljene stručne rasprave o tome dosuđuje li se najstroža kazna prerijetko. 

 

Javnost je pak gotovo jedinstveno tražila uvođenje doživotnog zatvora za što je u internetskoj anketi na Indeks.hr-u glasalo čak 92 posto od oko 30.000 čitatelja koji su ispunili anketu. 

 

Vlast je morala reagirati. Ministar pravosuđa Damir Habijan samo pet dana nakon drniškog ubojstva najavio je uvođenje doživotnog zatvora, ali i učinkovitiji nadzor nad počiniteljima teških kaznenih djela.  

 

Četrdeset godina nakon što je Vrhovni sud potvrdio posljednju smrtnu presudu u Hrvatskoj, rasprava o najstrožem kažnjavanju ponovno je otvorena. No dok je smrtna kazna trajno ostala u povijesti, država danas odgovore traži u doživotnom zatvoru i strožem nadzoru najopasnijih počinitelja.