Božinović otvorio pitanje kaznene politike i blagih sankcija

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorio je da Hrvatska ima stroge zakone, ali da kaznena politika u praksi često završava blagim sankcijama, osobito uvjetnim osudama. Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, održanoj nakon tragedije u Drnišu, rekao je da se upravo nakon takvih slučajeva mora otvoriti pitanje jesu li sve institucije u lancu pravde učinile dovoljno kako bi zaštitile građane.

Božinović je naglasio da neovisnost sudova ne smije biti dovedena u pitanje, ali je dodao da se sudska praksa može i mora analizirati kada se kroz godine vidi određeni obrazac. Prema podacima koje je iznio, kod velikog broja kaznenih djela uvjetna osuda pojavljuje se kao dominantan oblik sankcioniranja.

Malo kazni, puno uvjetnih osuda

Policija godišnje prijavi više od 27 tisuća počinitelja kaznenih djela. Od toga bude optuženo 13.962 osoba, odnosno 51 posto, a osuđeno 11.882. Od ukupnog broja osuđenih, kazna zatvora izrečena je za 11.575 osoba, no samo je u 1954 slučaja riječ o bezuvjetnoj kazni zatvora. U najvećem dijelu, upozorio je ministar, riječ je o uvjetnim osudama.

Podaci koje je Božinović iznio posebno su izraženi kod kaznenih djela koja se odnose na nasilje, djecu, oružje i napade na službene osobe. Za kazneno djelo povrede djetetovih prava izrečeno je 91 posto uvjetnih osuda, za nasilje u obitelji 86 posto, a za iskorištavanje djece za pornografiju 67 posto uvjetnih osuda. Kod nasilničkog ponašanja udio uvjetnih osuda iznosi 87 posto, a kod nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari čak 93 posto.

Visoki udjeli uvjetnih osuda bilježe se i kod kaznenih djela protiv službenih osoba. Za prisilu prema službenoj osobi izrečeno je 74 posto uvjetnih osuda, a za napad na službenu osobu 75 posto. Kod neovlaštene proizvodnje i prometa drogama udio uvjetnih osuda iznosi 68 posto.

Ponavljanje kaznenih djela i osjećaj nekažnjivosti

Božinović je upozorio da takva praksa, prema iskustvima policije s terena, može utjecati na ponavljanje kaznenih djela i stvarati osjećaj nekažnjivosti kod dijela počinitelja. Dodao je da su i bezuvjetne kazne koje se izriču često na donjoj granici, iako su zakonski okviri za mnoga kaznena djela strogi.

Ministar je pritom istaknuo da policija svakodnevno na terenu vidi problem recidivizma, odnosno ponavljanja kaznenih djela od strane istih počinitelja. Upravo zato, poručio je, rasprava o institucionalnom odgovoru ne smije stati samo na policiji, nego mora obuhvatiti cijeli sustav – od prijave i istrage do optuženja, presude i izvršenja sankcije.

Govoreći o slučaju u Drnišu, Božinović je ponovio da je policija postupala po svim zaprimljenim prijavama te podsjetio da je još 2023. operativnim radom otkrila i prijavila počinitelja zbog nezakonite izrade oružja.

Zaključno je poručio da tragedije poput ove moraju biti povod za ozbiljnu analizu sustava.

- Možda je ovo prilika da podvučemo crtu i napravimo sustav puno učinkovitijim u interesu svih ljudi koji žive u Hrvatskoj - rekao je Božinović.