Borba za dominaciju stalna je tema kada su u pitanju SAD i Kina, a izgleda da se njihovo natjecanje sada previlo i na valute jer rastuća gospodarska i politička moć Kine prijeti nagrizanjem globalne dominacije američkog dolara.
Podaci iz godišnje ankete koju provodi upravitelj rezervama UBS Asset Management pokazali su da je sve više središnjih banaka koje teže držanju kineskog juana kao pričuvne valute.
Naime, čak je 85 posto središnjih banaka, u istraživanju, izjavilo da ulažu ili razmišljaju o ulaganju u kineski juan, što je porast od 81 posto u odnosu na godinu ranije, navodi Business Insider. Menadžeri deviznih tečajeva u središnjim bankama u prosjeku žele držati 5,8 posto svojih rezervi u juanima u sljedećih deset godina, a ova brojka čini pomak u odnosu na 5,7 posto prošle godine.
Žele manju moć Washingtona
A s obzirom na to da je većina događaja u posljednje vrijeme nekako povezano s ratom u Ukrajini, i napredak juana kao globalne rezervne valute leži u odnosu SAD-a, Rusije i Kine.
Naime, američke sankcije rusiji, kojima su zamrznute ruske devizne rezerve i zbog čega se Rusija već neko vrijeme bori s otplatom svojih dugova, potaknule su nagađanja da će se zemlje diverzificirati od dolara kako bi bile manje izložene moći Washingtona nad globalnim financijskim sustavom.
Također, ruska invazija na Ukrajinu, blizak odnos Pekinga s Moskvom te gospodarski rast Kine posljednjih su godina potaknuli razgovore o 'multipolarnom' svijetu u kojem, za razliku od bipolarnog, SAD više nije dominantna sila, već se nadmoć raspršuje na više njih.
Prema provedenoj anketi, čak 81 posto ispitanika smatra da bi kineski juan imao koristi od prelaska na 'multipolarni' svijet.
– Juan nastavlja svoj stabilan rast kada je u pitanju status rezervne valute – kazali su analitičari UBS-a u izvješću.
Rizična kineska politika
Inače, u lipnju ove godine je prosječni udio središnjih banaka koje posjeduju američki dolar iznosio je 63 posto, pokazalo je istraživanje, dok ih je prošle godine bilo 69 posto. Međutim, treba uzeti u obzir i navod UBS-a prema kojem je u istraživanju sudjelovalo manje latinoameričkih banaka, koje obično drže više dolara. UBS je ove godine anketirao 30 vodećih središnjih banaka u periodu od travnja i lipnja.
Međutim, unatoč povećanom interesu za juan, neki postavljaju pitanje je li valuta zaista ozbiljna prijetnja dolaru kada je u pitanju prvo mjesto u svjetskim rezervama. Neki analitičari kao prepreku napretku juana ističu kinesku politiku, odnosno autokratsko vodstvo Pekinga koje držanje kineske imovine čini rizičnim.
Također, kina se tijekom proteklog razdoblja borila s određenim internim problemima koji su ostavili utjecaj na sigurnost ulaganja u njihovu valutu. Naime, rasle su sumnje u njihovo gospodarstvo zbog problema koje je imao njihov sektor nekretnina, a istovremeno je politika predsjednika Xi Jinpinga o nultom broju slučajeva COVID-a kočila rast za ostali razvoj te za normalno funkcioniranje dobavnih lanaca.
Inače, dolar je ove godine poskupio zbog povećanja kamatnih stopa federalnih rezervi, a njegov indeks je blizu najviše razine u 20 godina.