Broj ultra-bogatih porastao gotovo 30 posto u pet godina

Konzultantska kuća Knight Frank objavila je svoje jubilarno, 20. izdanje izvješća The Wealth Report, koje donosi najprecizniji globalni uvid u kretanje ultra-bogatstva i luksuznih nekretnina. U svijetu u kojem se pojam nacionalnih ekonomija briše pred ultra-mobilnošću kapitala, ovo izvješće donosi dokaz o ekstremnoj, institucionaliziranoj asimetriji globalnog rasta.

SAD kao usisavač kapitala

Prema izvješću, globalna populacija ultra-bogatih pojedinaca (UHNWI, oni čija neto imovina premašuje 30 milijuna dolara) dosegnula je u 2026. godini brojku od 713.626. U petogodišnjem razdoblju od 2021. do 2026. to predstavlja rast od čak 29,4 posto. Prevedeno u dnevni ritam, to znači da je u proteklih pet godina, u prosjeku, svakoga dana 89 pojedinaca negdje u svijetu prešlo prag od 30 milijuna dolara bogatstva.

Sjedinjene Američke Države funkcioniraju kao apsolutni usisavač globalnog kapitala, pa je čak 41 posto svih novoformiranih ultra-bogataša u tom razdoblju stvoreno na američkom tlu, pogonjeno dubinom tamošnjih financijskih tržišta, ekosustavima rizičnog kapitala te eksplozijom sektora umjetne inteligencije i deep-tech tehnologija.

Kina pak bilježi blagu stagnaciju tržišnog udjela (pad s 18 posto na 17 posto globalnog udjela), Indija se profilira kao stabilan sekundaran motor rasta s prognoziranim povećanjem broja UHNWI pojedinaca na više od  25 tisuća do 2031. godine.

Top 10 - Zemlje s najvećim prognoziranim rastom milijardera

Porezne migracije i kraj lojalnosti matičnim državama

Izvješće za 2026. godinu potvrđuje da kapital gubi nacionalni predznak i bježi preko granica čim se suoči s regulatornim i poreznim pritiscima u tradicionalnim financijskim središtima. Najbolji primjer za to je Velika Britanija, gdje je ukidanje dvjestogodišnjeg 'non-dom poreznog režima' (koji je omogućavao bogatim strancima izbjegavanje oporezivanja inozemnog dohotka) izazvalo opipljiv odljev kapitala iz Londona, pa su odmah i cijene premium nekretnina u Londonu pale su za 4,7 posto u 2025. godini.

Kapital, naravno, ne nestaje, on samo mijenja adresu. Glavni europski dobitnik ovog poreznog egzodusa postala je Italija. Njezin paušalni porezni režim za inozemni dohodak (čak i nakon podizanja godišnje naknade na 300 tisuća eura) privukao je ogroman val mobilne likvidnosti. Milan i Rim bilježe kronični nedostatak premium nekretnina, a potražnja se ubrzano prelijeva na Toskanu i jezero Como.

U izvješću se također striktno navodi kako globalno bogatstvo više ne doprinosi lokalnim zajednicama, jer ultra-bogati u gradovima borave tek privremeno, privučeni poslom i kulturom, dok lokalno stanovništvo ostavljaju da se bori s posljedičnim skokom troškova života.

Tržište nekretnina

Dok su standardna stambena tržišta diljem svijeta tijekom 2025. godine bila paralizirana visokim kamatnim stopama središnjih banaka i strožim uvjetima kreditiranja, premium stambeni segment (praćen kroz PIRI 100 indeks) zabilježio je prosječan rast od 3,2 posto. Od 100 praćenih tržišta, rast cijena zabilježen je na njih 73.

Razlog za ovaj paradoks je jednostavan, navodi se u izvješću. Luksuzno stambeno tržište više gotovo uopće ne ovisi o hipotekarnom financiranju. Radi se o čistim gotovinskim transakcijama i alokacijama slobodnog kapitala koji traži zaštitu od inflacije.

Apsolutni globalni pobjednik je Tokio s drastičnim skokom od 58,5 posto, izazvanim povijesno niskim kamatnim stopama u Japanu i ekstremnom oskudicom novogradnje najviše kvalitete, dok ga u stopu prati Dubai s rastom od 25,1 posto (koji je u 2025. zabilježio nevjerojatnih 500 transakcija nekretnina skupljih od 10 milijuna dolara).

Istočni val i Jadranska obala kao 'Safe Haven'

U službenim tablicama kretanja broja milijunaša, Hrvatska izravno nije pojedinačno specificirana brojkama. Međutim, analiza regionalnih podataka otkriva proces koji izravno utječe na domaće gospodarstvo. Srednja i Istočna Europa trenutno proživljavaju najdramatičniji relativni uzlet bogatstva na svijetu. Poljska je pozicionirana kao druga najbrže rastuća ekonomija prema prognoziranom broju milijardera do 2031. godine, uz očekivani skok od čak 123 posto (s 13 na 29 milijardera), dok joj stopu rasta ultra-bogatih prati i Rumunjska (+50 posto).

Ovaj val novonastale likvidnosti u neposrednom susjedstvu ne zadržava se unutar nacionalnih granica Poljske, Češke, Slovačke ili Njemačke. U uvjetima geopolitičke nesigurnosti, jadranska obala bi se mogla unutar mediteranskog kruga pozicionirati kao ultimativno 'sigurno utočište' za plasman tog kapitala.

Brendirane rezidencije

Izvješće Knight Franka posebno apostrofira eksplozivan rast sektora brendiranih rezidencija (branded residences) te navode kako se do 2030. godine očekuje više od 1000 aktivnih projekata globalno. Riječ je o spajanju vrhunskih hotelskih brendova sa stambenim jedinicama, modelom 'ključ u ruke' koji investitorima pruža potpunu administrativnu i operativnu bezbrižnost. To u potpunosti odgovara trenutačnoj transformaciji hrvatskog priobalja. Domaći građevinski sektor i tržište nekretnina više nisu vođeni lokalnom potražnjom niti lokalnom kupovnom moći već su u potpunosti podređeni apsorpciji vanjskog viška likvidnosti.

Posljedica toga je nastavak intenzivne premium građevinske aktivnosti, no ekonomske implikacije za domaće stanovništvo su dvosjekli mač. Dok s jedne strane ovakav priljev kapitala puni proračune kroz poreze na promet i potiče građevinsku industriju, s druge strane stvara duboki jaz.

Vidljivo je to i u Hrvatskoj. Cijene stambenog kvadrata u obalnim središtima i Zagrebu gurnute su na razine koje su lokalnom stanovništvu, koje živi od prosječnih plaća, prilično nedostižne. Izvješće The Wealth Report 2026 stoga jasno pokazuje da  luksuzno tržište nekretnina više nije izolirana niša za elitu već je postalo globalni makroekonomski mehanizam koji izravno preoblikuje tkivo lokalnih zajednica, pretvarajući obale poput hrvatske u ekskluzivne zone za parkiranje međunarodnog kapitala.