Burze pod pritiskom: dionice pale, dolar i nafta snažno porasli

Na svjetskim financijskim tržištima prošloga su tjedna prevladavali oprez i pojačana volatilnost. Dok su američki burzovni indeksi pali pod pritiskom tehnološkog sektora, europske burze ostvarile su dobitke, a Zagrebačka burza nadoknadila je gubitke iz prethodnog tjedna zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima domaćih kompanija i banaka.

 

Istodobno je američki dolar ojačao prema većini svjetskih valuta, cijene nafte ponovno su premašile 100 dolara za barel, a ulagači sve više strahuju od novog vala inflacije i mogućeg daljnjeg rasta kamatnih stopa.

 

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,4 posto, na 51.947 bodova, S&P 500 pao je 0,6 posto, na 7.411 bodova, dok je Nasdaq potonuo 2 posto, na 24.975 bodova.

 

Pad S&P-a 500 i Nasdaqa drugi je tjedan zaredom posljedica pritiska na tehnološki sektor. Iako su rezultati kompanija uglavnom bolji od očekivanja, ulagači sve češće dovode u pitanje opravdanost visokih tržišnih valuacija najvećih tehnoloških tvrtki.

 

Najveći udarac pretrpio je Alphabet, čija je dionica pala više od 7 posto unatoč snažnim poslovnim rezultatima. Tržište je zabrinulo novo povećanje ionako velikih ulaganja u infrastrukturu za razvoj umjetne inteligencije, čime je kompanija izgubila oko 300 milijardi dolara tržišne vrijednosti. Istoga dana dionica Tesle potonula je čak 14,5 posto nakon razočaranja kvartalnim rezultatima.

 

- Ukupni poslovni rezultati kompanija vrlo su dobri, ali tržište kažnjava i najmanje slabosti. Ulagači sve teže opravdavaju visoke cijene dionica u pojedinim sektorima - ocjenjuje Matt Miskin iz Manulife John Hancock Investmentsa.

 

Za razliku od Wall Streeta, europske su burze završile tjedan u plusu. Londonski FTSE porastao je 1,3 posto, frankfurtski DAX 1,1 posto, a pariški CAC 0,4 posto.

Jedan od glavnih razloga pojačanog opreza na tržištima bila je eskalacija krize na Bliskom istoku. Zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključnog pravca za izvoz nafte iz regije, cijena barela na londonskom tržištu tijekom tjedna probila se iznad 100 dolara.

 

Rast cijena energenata ponovno je otvorio pitanje inflacije i mogućnosti da središnje banke nastave zaoštravati monetarnu politiku.

 

Istodobno je američki dolar dodatno ojačao jer ga ulagači u razdobljima geopolitičkih napetosti smatraju sigurnim utočištem za kapital.

 

Dolarov indeks porastao je 0,7 posto, na 101,46 bodova. Euro je oslabio 0,6 posto, na 1,1370 dolara, dok je američka valuta prema japanskom jenu ojačala 0,9 posto, na 163,83 jena, najvišu razinu u posljednjih 40 godina.

 

Na jačanje dolara prema jenu, uz geopolitičke rizike, utječe i velika razlika u kamatnim stopama između SAD-a i Japana, kao i dugotrajne strukturne slabosti japanskog gospodarstva. Unatoč upozorenjima japanskih vlasti o mogućoj intervenciji na deviznom tržištu te poruci američkog Ministarstva financija da pretjerane oscilacije tečaja nisu poželjne, jen ostaje pod snažnim pritiskom.

 

U fokusu ulagača bila je i sjednica Europske središnje banke, koja je kamatne stope ostavila nepromijenjenima, ali upozorila da se inflacija u europodručju i dalje kreće iznad ciljane razine od dva posto. Analitičari procjenjuju da bi zbog novog rasta cijena nafte ECB do kraja godine mogao još jednom povećati ključne kamatne stope.

Na Zagrebačkoj burzi Crobex je prošloga tjedna porastao 0,5 posto, na 4.474 boda, dok je Crobex10 ojačao 0,98 posto, na 2.897 bodova.

 

Premda su indeksi u prvoj polovici tjedna bili u minusu, u posljednja dva dana nadoknadili su gubitke, ponajviše zahvaljujući početku sezone objave polugodišnjih financijskih izvješća domaćih kompanija i banaka. Među ostalima, rezultate su objavili Podravka, Končar D&ST, Ericsson Nikola Tesla, Zagrebačka banka, HPB i AD Plastik.

 

Redovni promet iznosio je 15,1 milijun eura, uz dodatnih oko 740 tisuća eura blok prometa u transakcijama dionicama Končara i povlaštene dionice Adris grupe.

 

Najtrgovanija je bila dionica Končara s prometom većim od sedam milijuna eura, a njezina je cijena porasla 0,8 posto, na 1.024 eura. Povlaštena dionica Adris grupe, uz promet od 1,5 milijuna eura, poskupjela je gotovo četiri posto.

 

S druge strane, najveća gubitnica među likvidnijim izdanjima bila je dionica AD Plastika, koja je potonula više od 10,6 posto, na 26,90 eura, dok je cijena Ing-Grada pala 5,6 posto. Među najvećim dobitnicima izdvojile su se dionice Auto Hrvatske s rastom od 7,8 posto, Valamar Riviere s rastom od 3,3 posto te povlaštena dionica Končara D&ST, koja je ojačala 2,6 posto.

 

Na Zagrebačkoj burzi prošloga se tjedna trgovalo s ukupno 53 dionice, pri čemu je cijena 21 porasla, 23 pala, a devet ostalo nepromijenjeno.