Bankarski triler i nikad uzbudljivija sezona kiselih krastavaca

Regionalna bankarska scena ne pamti dramu poput ove: tko će preuzeti nekadašnji Hypo Alpe-Adria, koji je uskrsnuo pod imenom Addiko grupa.

Sve je do ponedjeljka upućivalo na to da je stvar gotova, da je austrijski Raiffeisen Bank International (RBI) prikupio dovoljno udjela za preuzimanje Addika te da će, uz pomoć srpske Alta Grupe, preuzeti banku i rascjepkati je na EU i non-EU dio. I zadržati samo slovensku i hrvatsku podružnicu, dok bi ostatak Addika u toj kombinatorici ostao pod okriljem srpske Alta Grupe. A taj je dio čak i profitabilniji od ovog dijela u EU-u, koji igra prema europskim regulatornim pravilima i koji želi RBI.

No, onda se u cijelu priču upetljala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i jedan dioničar, k tome Austrijanac, pa su drugim kolegama Austrijancima poremetili račune.

Naime, EBRD, koji u Addiku drži 8,4 posto udjela, te najveći dioničar Addika, izvjesni Johannes Proksch, bečki financijski teškaš, koji je prije bio direktor za financije u Addiku, a sada je potpredsjednik Nadzornog odbora, odlučili su ponuditi svoje udjele slovenskoj Novoj Ljubljanskoj banci (NLB). Ne Austrijancima, nego Slovencima! Priklonili su im se i neki drugi dioničari i ono što je djelovalo kao 'gotova stvar' postalo je – drama u foto finišu!

Ništa čudno, RBI je nudio za Addiko 26,50 eura po dionici, a slovenski NLB 37 eura. Nema tu domoljublja, samo čista matematika. Prevedeno na jezik stvarnih financija: za EBRD-ov paket od 8,4 posto dionica ta razlika od 10,50 eura po dionici donosi više od 17 milijuna eura čistog dodatnog prihoda. Za privatnog investitora poput Prokscha i njegove dionice to je razlika između odličnog i spektakularnog posla. Odbiti takvu ponudu bilo bi financijsko samoubojstvo i tu svaka sentimentalnost prestaje.

No, nije u toj priči sve bilo samo u novcu. A ni u matematici.

NLB-ova visoka cijena nije bila cijena za Addiko, nego za ulazak u Hrvatsku. Generacija Z, pa čak i neki mlađi milenijalci ni ne znaju za priču oko devizne štednje zbog koje su im zatvorena vrata. Visoka cijena ta vrata ne bi skroz otvorila, ali bi ih, da je plan upalio, odškrinula.

U trenutku pisanja ovog teksta za tiskano izdanje bilo je nejasno kako će priča završiti. Čekali su se dioničari koji su se mogli prikloniti NLB-u i da jesu, komplicirana situacija postala bi još kompliciranija.

Uglavnom, dioničari su se mogli povući iz deala s Austrijancima i prikloniti Ljubljani ili čvrsto ostati uz RBI. Da su se, primjerice, povodili matematikom, u toj kombinatorici slovenski NLB odnosi pobjedu i ostvaruje svoj dugoočekivani ulazak na hrvatsko tržište. Tada bi oči bile uprte u HNB koji bi ulazak morao amenovati. A taj film nismo sigurni da bismo gledali. Onda se moglo dogoditi da ECB presudi, da se dogodi presedan, što bi bio tek pravi triler i toga su se svi pomalo i pribojavali... Čak, čini se, i ti dioničari, tako da taj film nećemo gledati.

RBI je u petak objavio da je učvrstio svoju poziciju u utrci za preuzimanje Addiko banke. Nakon isteka zakonskog roka za povlačenje prihvata javne ponude 23. srpnja u 17:00 sati, nije zaprimljen, poručili su, nijedan zahtjev za povlačenje prethodno deponiranih dionica, što znači da je RBI ostvario minimalni prag od 55 posto koji je postavio kao uvjet uspješnosti svoje javne ponude.

Rok za prihvat RBI-jeve dobrovoljne javne ponude završava 29. srpnja u 17 sati. Triler će ipak imati 'živjeli su do kraja života završetak'. Koliko će biti sretan, ovisi, a odgovor ćemo dobiti vjerojatno tek na jesen.