Budućnost nije 'AI umjesto liječnika', nego 'liječnik koji koristi AI'
Ivo Dumić Čule
AI pomaže u razumijevanju zdravlja i pripremi za pregled, no ne daje dijagnoze i ne može zamijeniti liječnika i detaljne pretrage
Specijalist kliničke radiologije Ivo Dumić-Čule autor je ili koautor više od četrdeset članaka objavljenih u vodećim znanstvenim
časopisima, međunarodnog patenta i nekoliko poglavlja u knjigama, citiranih više od 1500 puta. Postdoktorsko usavršavanje završio je u International Center for Genetic Engineering and Biotechnology, a danas je docent je na Sveučilištu Sjever i član Nadzornog i Savjetodavnog odbora M Plusa Hrvatska. Od 2024. redoviti je član Europske akademije znanosti i umjetnosti te jedan od osnivača Hrvatskog društva za telemedicinu, umjetnu inteligenciju i robotiku.
Objavio je više znanstvenih radova iz područja umjetne inteligencije u medicini. S dr. Dumić-Čulom razgovarali smo o pojavi koja se širi kao požar u svijetu i kod nas, a riječ je o tome da se ljudi za liječnički savjet pa i dijagnozu sve češće koriste AI-jem, te koliko to može biti dobro ili loše.
Zašto se građani sve više koriste umjetnom inteligencijom za dijagnozu bolesti?
– Logično je da ljudi žele brzo dobiti objašnjenje simptoma, razumjeti nalaze različitih pretraga, pripremiti se za pregled ili provjeriti trebaju li potražiti liječničku pomoć. Mnogi pacijenti nakon pregleda imaju dodatna pitanja ili žele bolje razumjeti što im je liječnik rekao. Alati zasnovani na umjetnoj inteligenciji široko su dostupni, lagani za korištenje te na jednostavan način objašnjavaju sve takve upite pacijenata.
Umjetna inteligencija može pomoći korisniku da bolje razumije svoje zdravstveno stanje i pripremi pitanja za liječnika. Međutim, važno je razlikovati informiranje od dijagnosticiranja te upitnu potpunu točnost takvih objašnjenja. Umjetna inteligencija ne može zamijeniti klinički pregled, laboratorijske nalaze, slikovne pretrage i cjelokupni medicinski kontekst koji liječnik uzima u obzir. Moramo biti svjesni da umjetna inteligencija često može napraviti pogreške i pogrešno zaključiti o određenom stanju na temelju ulaznih podataka koje joj korisnik pruži.
Može li umjetna inteligencija zamijeniti liječnike?
– Ne. Umjetna inteligencija može biti iznimno moćan alat, ali nije zamjena za liječnika. Liječnici ne donose odluke samo na temelju popisa simptoma. Oni razgovaraju s pacijentom, obavljaju pregled, poznaju njegovu medicinsku povijest, uzimaju u obzir druge bolesti, rezultate pretraga, lijekove koje uzima i niz čimbenika koje današnji AI sustavi ne mogu u potpunosti procijeniti. Zato vjerujem da budućnost nije 'AI umjesto liječnika', nego 'liječnik koji se koristi AI-jem'. Odgovornost za dijagnozu i liječenje ostaje na zdravstvenom djelatniku.
Istraživanja pokazuju da umjetna inteligencija nije pogodna za postavljanje dijagnoza. Koliko je opasno tako se odnositi prema zdravlju?
– Najveći problem nastaje kada korisnici umjetnu inteligenciju doživljavaju kao konačni autoritet, a ne kao pomoćni alat. Umjetna inteligencija može pogriješiti, propustiti važnu informaciju ili ponuditi više mogućih objašnjenja simptoma bez mogućnosti da pregleda pacijenta. To može dovesti ili do nepotrebnog straha ili, još opasnije, do lažnog osjećaja sigurnosti. Zato AI ne bi trebao služiti za samostalno postavljanje dijagnoze niti za donošenje odluka o terapiji. Njegova najveća vrijednost je u tome da korisniku pomogne razumjeti informacije, formulirati pitanja i u određenim slučajevima prepoznati kada treba potražiti liječničku pomoć.
Više od 230 milijuna ljudi diljem svijeta svakog tjedna ChatGPT-ju postavlja pitanja vezana uza zdravlje i brigu o sebi. Zašto je tomu tako?
– To pokazuje koliko je velika potreba za dostupnim, razumljivim i personaliziranim zdravstvenim informacijama. Pacijenti često nakon pregleda žele dodatna pojašnjenja, imaju pitanja koja im padnu na pamet navečer ili vikendom ili jednostavno žele bolje razumjeti dijagnozu, nalaze ili terapiju. Umjetna inteligencija omogućuje razgovor prirodnim jezikom i može medicinske informacije objasniti na način koji je prilagođen korisniku.
Rekao bih da je danas, za većinu ljudi, često korisnije prvo pitati kvalitetan AI alat nego nasumično googlati simptome. Kod pretraživanja interneta korisnici nailaze na velik broj nepovezanih, često kontradiktornih ili zastarjelih informacija i sami moraju procjenjivati njihovu vjerodostojnost. AI može informacije objediniti, objasniti ih u kontekstu i pomoći korisniku da ih bolje razumije.
Naravno, ni jedno ni drugo nije zamjena za liječnika kada postoji sumnja na ozbiljniju bolest. Zaključno, vjerujem da je za edukaciju i informiranost pacijenata bolje da smo iz ere googlanja prešli u eru umjetne inteligencije.
Što liječnici misle o svemu?
– Mislim da danas većina liječnika ima uravnoteženo stajalište. Početni skepticizam postupno zamjenjuje razumijevanje da umjetna inteligencija može biti vrlo koristan alat ako se njome koristi odgovorno. Takvo stajalište dokazali smo u svim svojim istraživanjima percepcija umjetne inteligencije kod liječnika, u kojima smo pokazali da je s većom izloženošću AI skepticizam manji.
AI može znatno smanjiti administrativno opterećenje, pomoći u pretraživanju stručne literature, sažimanju medicinske dokumentacije ili analizi velikih količina podataka.
Time liječnicima ostaje više vremena za ono što nijedna tehnologija ne može zamijeniti: razgovor s pacijentom, klinički pregled i donošenje konačne medicinske odluke. Rasprava danas više nije treba li se koristiti umjetnom inteligencijom u zdravstvu, nego kako se njome koristiti sigurno, odgovorno i na način koji će povećati kvalitetu zdravstvene skrbi.
Kako će umjetna inteligencija promijeniti zdravstvo u sljedećih pet godina?
– Najveće promjene vjerojatno neće biti vidljive kroz 'AI liječnike', nego kroz učinkovitiji zdravstveni sustav. Očekujem više automatizacije administracije, bržu obradu medicinske dokumentacije, bolju podršku liječnicima pri donošenju odluka te personaliziraniju komunikaciju s pacijentima. Slično kao što danas više ne možemo zamisliti bankarstvo ili navigaciju bez umjetne inteligencije, vjerujem da će za nekoliko godina umjetna inteligencija biti sastavni dio gotovo svakodnevnog rada u zdravstvu.
No ono što će ostati nezamjenjivo odnos je povjerenja između liječnika i pacijenta. Upravo će kombinacija ljudskog iskustva i mogućnosti umjetne inteligencije dati najbolje rezultate. Važan segment korištenja alata zasnovanih na umjetnoj inteligenciji upravo je razumijevanje pacijentove percepcije takvih alata te njegova edukacija za upotrebu tih alata.
