Četiri godine rata u Ukrajini: posljedice, cijena i učinci na Hrvatsku

Ruska invazija na Ukrajinu traje točno četiri godine. Nekad je dobivala vrišteće naslovnice i prve minute televizijskih dnevnika, a danas uglavnom prolazi sa znatno manje medijske pozornosti. Postala je trajni prezent, nešto što se podrazumijeva, na što smo navikli. 

Ponekad malo više prostora i elitniji TV termin dobiju tek Trumpove najave o miru, ali i to je već devalvirano stalnim pozivanjem na pregovore, na dogovore o pregovorima i razmatranje mogućnosti o dogovorima između Rusije i Ukrajine.

Sve manje šanse za pravedni epilog

U te četiri godine agresor i žrtva postali su u percepciji dijela međunarodne javnosti zaraćene strane, a ukrajinski političari nerijetko se (s američke strane) kategoriziraju 'neposlušnijima' od ruskih. Vrhunac je bilo ponižavanje Zelenskog u Trumpovom uredu na njihovom prvom susretu. 

Po svemu sudeći, nema velikih izgleda da ta invazija završi pravedno, u okvirima postojećih međunarodno priznatih granica. Pitanje je samo s kolikim dijelom teritorija će Ukrajina platiti mir. 

Hrvatski politički folklor 

Što se tiče Hrvatske, u prvom je planu nadigravanje između Plenkovića i Milanovića. Dok je premijer (bio) na prvoj liniji diplomatske fronte i među najvećim zagovornicima Ukrajine u EU,  predsjednika sa znatno umjerenijim stavovima politički protivnici proglasili su zastupnikom ruskih interesa.   

Ipak, za Hrvatsku su važnije od političkog folklora bile ekonomske posljedice. Cijene plina i nafte skočile su zbog sankcija i poremećenih opskrbnih lanaca. To je uzrokovalo inflaciju koja je 2022. bila dvoznamenkasta (10,8 posto) prvi put nakon hiperinflacije prije 30-ak godina.

Tko je najviše stradao

Posljedice su bila različite od sektora do sektora i do tvrtke do tvrtke. Problem su imali energetski ovisnici ali oni su poskupljenje energenata ugradili u cijene svojih proizvoda. Stradali su, naravno, poduzetnici koji su imali podružnice u Rusiji, te oni koji su osjetili gubitak ruskog i ukrajinskog tržišta. 

Najpoznatiji je primjer AD Plastika, koji je imao u Rusiji dva pogona i oko 800 zaposlenih. Konsolidirani prihodi kompanije pali su u 2022. više od 22 posto i iskazan je gubitak, ali su se rezultati u međuvremenu oporavili i prihodi su dostigli one od prije ruske invazije. 

Najveći domaći dobitnici

Istodobno su se otvarale nove prilike i novi poslovi. Tu je najveći dobitnik LNG Hrvatska, koji je proradio 2021. i odmah postao jak hrvatski energetski adut, a i JANAF je dobio na značaju. 

Vjerojatno će hrvatske tvrtke u poslijeratnoj obnovi Ukrajine dobiti dio poslova, čija se vrijednost procjenjuje na više od 500 milijardi dolara u deset godina. Problem je samo u tome što domaća građevinska operativa odavno nije međunarodno konkurentna.

Teško je objektivno i hladno pisati o sukobu u kojem  je u četiri godine prema međunarodnim procjenama poginulo više od 300.000 ljudi. Među njima najviše je ruskih vojnika, a s ukrajinske strane oko 75.000 vojnika i više od 13.800 civila. Ne treba zaboraviti ni još veći broj ranjenih. 

Još je teže zadržati objektivnost kad autor ima obiteljske veze s Ukrajinom. Zato upućujem čitatelje na tekst objavljen prije četiri godine: https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/ovih-dana-stalno-mislim-na-ljubar-kako-su-moji-preci-pobijeni-u-jednom-selu-u-ukrajini-141397/