Cijena nafte raste, brodari bježe iz Hormuškog tjesnaca

Iran još uvijek ima snažnu sposobnost uzburkati globalna energetska tržišta. Cijene nafte porasle su gotovo 12 posto u zadnjih mjesec dana kako su rasle napetosti, a Brent je u petak dotaknuo sedmomjesečni vrhunac od 73 dolara po barelu, objavio je Financial Times. Burze se otvaraju tek u ponedjeljak, ali nije teško predvidjeti što slijedi.

Glavni razlog za zabrinutost tržišta nije toliko iranska nafta sama po sebi. Iran doduše 'pumpa' oko 3,45 milijuna barela dnevno, ali zbog godina sankcija gotovo sav izvoz ide u Kinu, uglavnom neovisnim rafinerijama u provinciji Shandong koje su voljne kupovati sankcioniranu naftu uz popust. To je manje od tri posto globalne ponude i tržište bi, prema riječima Richarda Nephewyja s Columbia Universityja, moglo apsorbirati gubitak te nafte. Problem je, naime, nešto drugačiji.

Iran kontrolira Hormuški tjesnac kroz koji svaki dan prolazi oko 21 milijun barela nafte i plina iz Irana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Emirata. To je petina ukupne svjetske potrošnje sirove nafte. Teheran je već godinama prijetio zatvaranjem tog prolaza, a u osamdesetima je po njemu postavljao mine. Helima Croft iz RBC Capital Marketsa upozorava da bi, ako Washington stvarno cilja promjenu režima u Teheranu, iranski odgovor mogao biti dramatičan i širi od prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog rata.

Osiguravatelji, naravno, nisu čekali ponedjeljak. Još u subotu su brodovlasnicima počeli slati obavijesti o otkazivanju polica za plovidbu Perzijskim zaljevom i Hormuskim tjesnacem, a premije bi prema riječima Dylana Mortimera iz brokerske kuće Marsh mogle porasti i do 50 posto. Za brod vrijedan sto milijuna dolara to znači skok troškova osiguranja po putovanju s 250.000 na 375.000 dolara. Slično vrijedi i za brodove koji uplovljavaju u izraelske luke. Osiguravatelji tereta, koji pokrivaju naftu i žito na tankerima, također se pripremaju na otkazivanje polica.

Barem tri broda već su u subotu okrenula u suprotnom smjeru od tjesnaca umjesto da ga prođu. Savjetodavna tvrtka EOS Risk izvijestila je da su neki brodovi zaprimili radio-upozorenje za koje se čini da dolazi od Iranskih revolucionarnih gardista, s porukom da je tjesnac zatvoren za plovidbu.

Ipak, dio tržišnih promatrača i dalje samo mirno promatra. Giovanni Staunovo iz UBS-a napominje da bi eventualni gubitak iranskih barela mogle nadoknaditi Saudijska Arabija i druge članice OPEC-a, koje se sastaju u nedjelju kako bi razgovarale o razinama proizvodnje za travanj. Jedan izvor blizak pregovorima sugerira da bi OPEC mogao povećati proizvodnju i tri do četiri puta više od planiranih 137.000 barela dnevno, upravo kako bi smirio tržišta.

Industrija podsjeća i da je već uspješno prebrodila šokove poput pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, prilagođavajući brodske rute i logistiku. No ovaj put u zraku visi pitanje koje prethodnih kriza nije bilo tako izravno postavljeno, a to je hoće li Washington doista krenuti prema rušenju iranskog režima.