Dok Amerika ratuje, Kina u tišini rasprodaje njezine obveznice

Tijekom prošlog tjedna glavne vijesti bile su primirje i početak pregovora u Pakistanu između SAD-a i Irana. Kako su pregovori za vikend nažalost propali, sada se sve vrti oko toga. Zatvaranje Hormuza implicira rast cijene nafte, ali i posljedično većine ostalih burzovnih roba, a sve vezano uz taj rat i dalje će dominirati vijestima, stavljajući sve ostalo u drugi plan. Doduše, očekuje nas relativno miran tjedan za makroekonomske podatke, pa makar odatle neće dolaziti pritisak na volatilnost tržišta.

Izvršni direktor JP Morgana upozorio je da rat riskira izazvati šokove u cijenama nafte i roba, što bi moglo dugo održavati inflaciju visokom i podići kamatne stope više nego što tržište trenutno očekuje. Izvršna direktorica MMF-a također je upozorila da će sukob dovesti do veće inflacije i usporavanja globalnog rasta. Pokretač tržišta je geopolitika, rat na Bliskom istoku. Ovisno o tome kako završi, imat ćemo smjer, a to se ne odnosi na sve robe. Jedina sigurnost je devalvacija kupovne moći FIAT novca i inflacija.

Rat za očuvanje dominacije dolara

Petrodolar je nastao 1974. godine iz sporazuma koji je sklopio Henry Kissinger. Saudijska Arabija i druge zemlje Perzijskog zaljeva počele su prodavati naftu u dolarima i ulagati višak u američke državne obveznice, čime su financirale SAD. Od tada je gotovo svaka kriza dovela do povećanja potražnje za američkim državnim obveznicama, kao sigurnom imovinom, uzrokujući pad njihovih prinosa. Ovaj put je suprotno. Potražnja se smanjila, a prinos je porastao s 3,9 posto na 4,4 posto. Kineski udjeli u američkim državnim obveznicama pali su na najnižu razinu od financijske krize 2008. godine, s vrhunca od oko 1,3 bilijuna dolara 2011. na oko 650 milijardi dolara danas.

Dok SAD ratuje na Bliskom istoku i pojačava napetosti s Pekingom, Kina i dalje tiho prodaje američki dug. Trend se naglo ubrzao od 2022. godine. Svjetske središnje banke prodaju imovinu denominiranu u dolarima kako bi podržale svoje nacionalne valute. Prvi put od 1996. godine udio zlata u imovini središnjih banaka premašio je udio obveznica denominiranih u dolarima.

Rat se, osim nafte, vodi i za očuvanje dolara i nastavak američke globalne dominacije. Jednostavno je. Ako Trump pobijedi i preuzme kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, učvrstio bi položaj dolara i poziciju SAD-a u odnosu na Kinu. U tom scenariju, Europa je najveći gubitnik, s obzirom na to da Kina u svakom slučaju može dobiti naftu po posebnoj cijeni od SAD-a iz Zaljeva. To je razlog sastanka Xija i Trumpa u svibnju. I to je razlog zašto Peking nije ni prstom mrdnuo za Teheran.

U slučaju američkog poraza, cijeli sustav saveza u Perzijskom i Arapskom zaljevu bio bi preoblikovan. Iran bi odigrao značajnu ulogu i, naravno, Kina bi postigla stratešku pobjedu. U tom trenutku bismo vidjeli brže slabljenje dolara, iako kineski stručnjaci procjenjuju da će dolar još dugo biti u optjecaju, dijelom i zato što si sami ne mogu priuštiti da ga potpuno zamijene.

Nafta opet iznad 100 dolara

Terminske cijene sirove nafte Brent ponovno su skočile na razine iznad 100 dolara/bbl, nadoknadivši gubitke od prošlog tjedna nakon što je Trump najavio američku blokadu Hormuškog tjesnaca, nakon propasti vikend pregovora s Iranom. Ograničenja će se primjenjivati ​​samo na plovila koja ulaze ili izlaze iz iranskih luka, a Trump je također rekao da će SAD presresti svaki brod koji je platio Iranu za siguran prolaz kroz plovni put.

Razgovori održani u Pakistanu nisu uspjeli donijeti sporazum, a SAD optužuje Teheran da odbija obuzdati svoje nuklearne ambicije, dok Iran navodno traži kontrolu nad tjesnacem, ratne reparacije, širi regionalni prekid vatre (uključujući Libanon) i pristup zamrznutoj inozemnoj imovini. Dodatno, Iran želi dolar po barelu plaćen u bitcoinima kako bi svaki tanker mogao sigurno proći kroz tjesnac.

Ključna brodska ruta efektivno je ostala zatvorena od početka sukoba, što dovodi do naglog rasta cijena nafte i plina te izaziva zabrinutost zbog inflacijskih pritisaka i slabijeg globalnog rasta. U međuvremenu, Saudijska Arabija izjavila je da je obnovila puni kapacitet crpljenja putem svog naftovoda Istok-Zapad do Crvenog mora, zajedno s proizvodnjom iz polja Manifa. OPEC+ je pristao dopustiti svojim članicama povećanje proizvodnje za 206 tisuća barela dnevno u svibnju.

Hoće li se ovo povećanje dogoditi ili ne, ovisit će o sposobnosti članica OPEC+ da prevoze sirovu naftu kroz Hormuški tjesnac i da vrate proizvodnju u normalu nakon što je dio zatvoren. Kako će to izgledati kada istekne ovo 'dvotjedno primirje'? Očekujte daljnji stres oko cijele teme, a s tim dolaze i ogromni skokovi cijena.

Plin sve skuplji

Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF rastu i približavaju se razini od 50 eura/MWh na početku novog tjedna, oporavivši se od najniže razine u više od pet tjedana. Dok većina bliskoistočnog izvoza plina obično ide u Aziju, dugotrajni poremećaji u tjesnacu pojačali bi konkurenciju među regijama uvoznicama, posebno jer Europa treba napuniti skladišta prije sljedeće zime.

Pošiljke LNG-a iz Zaljeva zaustavljene su više od mjesec dana, a najveće svjetsko postrojenje za LNG u Kataru ostaje izvan mreže od početka ožujka nakon što su ga pogodili iranski projektili. Zato je, pak, s druge strane izvoz američkog LNG-a dosegao rekordnu razinu i porastao za 28,5 posto u prvom kvartalu, na 32,3 milijuna tona.

U agri svijetu tržište će fokus ovog tjedna staviti na podatke o sjetvi u SAD-u, na vremenske prognoze u američkim ravnicama, na uvjete za sjetvu pšenice, a pratit će se i žetva soje i kukuruza u Južnoj Americi. U srednjem roku glavno je pitanje koje će sile pokretati tržišta žitarica: ponuda i potražnja ili makro, momentum i sezonski faktori.

FAO Indeks cijena hrane porastao je za 2,4 posto, na 128,5 bodova u ožujku. Indeks, koji odražava cijenu žitarica, šećera, mesa, mliječnih proizvoda i biljnih ulja, porastao je drugi mjesec zaredom. U veljači je porastao prvi put u pet mjeseci. Inflacija cijena hrane nastavit će se, jer sukob na Bliskom istoku dovodi do rasta cijena energije i gnojiva te remeti opskrbu hranom kroz Hormuški tjesnac.

Pronalazak novog tržišta

Pozicija fondova je 78,6 milijuna tona long. To znači da je u proteklom tjednu smanjena long pozicija za 12-ak milijuna tona, na krilima dvotjednog primirja. Očekuje se da će sušni uvjeti u EU prevladavati u većem dijelu Europe tijekom sljedeća dva tjedna. Uvoz soje u EU iznosi 9,73 milijuna tona, što je pad od 9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Istovremeno, uvoz uljane repice dosegao je 3,61 milijun tona, što je pad od 32 posto u usporedbi s prošlom godinom.

APK procjenjuje da će žetva žitarica u Ukrajini biti 58,2 milijuna tona, što je 2,9 milijuna tona manje nego u 2025. Izvoz za 2026./27. procjenjuje se na 38,2 milijuna tona, što je dva milijuna tona manje nego ove godine. Argus procjenjuje da će u Rusiji žetva pšenice iznositi 90,4 milijuna tona, što je porast od 1,7 milijuna tona u usporedbi s 2025. godinom. Prodaja pšenice na Bliski istok čini 17 posto ukupne svjetske trgovine pšenicom. Dio tih količina sada će trebati pronaći druga tržišta, što je bearish signal.

Terminske cijene bakra pale su na početku novog tjedna na razinu od 12.750 dolara po toni, smanjujući prošlotjedne dobitke. Propast pregovora dodaje novu neizvjesnost tržištima metala, a produženi sukob na Bliskom istoku, koji je doveo do naglog porasta cijena energije, opteretio je izglede za globalni rast i industrijsku aktivnost. Bakar je također bio pod pritiskom rastućih zaliha, a zalihe u skladištima LME-a porasle su na osmogodišnji maksimum, što signalizira slabije uvjete potražnje.