Dom sportova: Sportaši čekaju novo otvorenje dvorane najvećih uspjeha

Na današnji dan, 17. lipnja 1972., otvorena je velika dvorana zagrebačkog Doma sportova, i to košarkaškom utakmicom reprezentacija Europe i SAD-a, kojom je simbolično inauguriran tada najveći zatvoreni sportski prostor u gradu. Kompleks u cjelini dovršen je tek dvije godine kasnije, 19. listopada 1974.

Gradnja se protegnula na deset godina

Gradnja Doma sportova započela je još 1964., ali je prekinuta nakon velike poplave i nastavljena tek 1967., ali i dalje sporim tempom. Zato su se graditelji utrkivali s vremenom kako bi veliku dvoranu pripremili za dogovoreni košarkaški spektakl. 

Prvi planovi predviđali su jednu malu dvoranu, ali na Trešnjevci je na kraju izgrađen tada najveći zatvoreni sportski kompleks u Jugoslaviji. Najveća dvorana primala je oko 12.000 gledatelja. Osim klasičnog dijapazona dvoranskih sportova (košarka, rukomet, odbojka, gimnastika…) to je bila druga dvorana s ledenom podlogom u Jugoslaviji (nakon ljubljanskog Tivolija), i brzo se mogla iz košarkaške pretvoriti u hokejašku. Zato je odmah nazvana Ledena. 

Od Palače do Doma

Za vrijeme gradnje dvorana je nazivana Palača sportova, a zatim je predlagano da se nazove po Radi Končaru ili Franji Bučaru. No, na kraju je ostao jednostavan apolitičan Dom sportova, u skladu s istoimenim trgom, koji je povezivao dvoranu s obližnjim natkrivenim bazenom. 

Tako su na jednom mjestu povezani sportovi koji se odvijaju u tri agregatna stanja – na parketu, na ledu i u vodi. 

Ćosić najavio novi košarkaški poredak

Doduše, Trg sportova 2005. je preimenovan u Trg Krešimira Ćosića. Jedan od najboljih europskih košarkaša svih vremena predvodio je košarkašku reprezentaciju Europe na otvaranju Dvorane u utakmici protiv selekcije SAD-a. Europa s Ćosićem i Plećašom pobijedila je sa 27 koševa razlike (102: 75). U sklopu obilježavanja 40 obljetnice FIBA-e dogovorena su još tri susreta, i u svima su pobijedili Europljani, iako ne s tako velikom razlikom.

Bila je to najava malo drugačijih odnosa u svjetskoj košarci, kojom su dotad dominirali isključivo Amerikanci. To im je bilo i upozorenje da na skorašnje Olimpijske igre u München moraju doći s jačom reprezentacijom. No, ni jača olimpijska selekcija SAD-a nije mogla spriječiti jednu od najvećih senzacija – pobjedu SSSR-a u dramatičnom finalu, i prvi poraz SAD-a na Olimpijskim igrama.

Više od dvorane

Kroz Ledenu dvoranu prodefilirale su najveće zvijezde svjetskog i domaćeg rocka – od Rolling Stonesa i Queena do Bijelog dugmeta, Prljavog kazališta i Parnog valjka.   

No, u prvom je redu bio sportske namjene. Tijekom desetljeća ugostio je europska prvenstva u umjetničkom klizanju, u košarci i u rukometu, Svjetski gimnastički kup, Univerzijadu… 

Dom sportova postao je jedno od ključnih mjesta hrvatskog sporta. Bio je Cibonina i Zagrebova utvrda u jurišu na po dva naslova europskog prvaka u košarci (1985. i 1986.) odnosno rukometu (1992. i 1993.). Tu su i hokejaši Medveščaka ostvarili najveće uspjehe. 

Nasljeđe jednog vremena

U Zagrebu su kasnije izgrađene dvije kapitalne sportske dvorane – košarkaška Dvorana Dražena Petrovića 1987. i Arena Zagreb 2008. 

Međutim, Dom sportova nije ostao samo simbol razdoblja u kojem se grad ubrzano razvijao i stvarao infrastrukturu za vrhunski i masovni sport. I danas je među najvažnijim sportskim objektima. 

Sportaši čekaju kraj rekonstrukcije

Koliki je značaj Doma sportova vidjelo se tek kad je 1. srpnja 2024. zatvoren zbog temeljite rekonstrukcije. Bio je oštećen u potresu 2020., što je bilo ključno upozorenje na skoro 50-godišnju starost objekta i ubrzalo sveobuhvatnu konstrukcijsku i funkcionalnu rekonstrukciju.  

Ovako bi trebao izgledati Dom sportova nakon rekonstrukcije

Dotad je u osam dvorana na 22.000 četvornih metara sportskog prostora svakodnevno treniralo tridesetak zagrebačkih klubova. Oni se najviše nadaju da će njihov Dom biti ponovo otvoren još ove godine.