Hrvati napuštaju roditeljski dom s 31 godinom, najkasnije u EU

U Europi se prvi stan kupuje prosječno s 31,3 godine, no ta brojka krije iznimno raznoliku sliku, od Malte, gdje kupci kreću već s 28 godina, do Švicarske i Grčke, gdje na kupnju čekaju do gotovo 35. To pokazuje RE/MAX-ovo istraživanje o europskim stambenim trendovima za 2025. godinu, koje je obuhvatilo 23 zemlje i više od 21.000 ispitanika. Kontekst tih podatke sve je teži jer su cijene nekretnina u EU-u porasle 5,5 posto u trećem tromjesečju 2025. u odnosu na isti period prethodne godine, nastavljajući ubrzanje koje traje od početka 2024.

Među pet najvećih europskih ekonomija, Britanci najranije staju na vlastite noge, prosječna dob prvog kupca iznosi 28,4 godine. Ključan čimbenik je obiteljska potpora gdje više od polovice mladih Britanaca između 18 i 34 godine prima financijsku pomoć od obitelji, bilo kao dar ili nasljedstvo. Na suprotnom kraju ljestvice stoji Njemačka, s prosjekom od 33,6 godina. Tamošnja tržišna kultura, s jakom zaštitom stanara i dubokim prihvaćanjem najma kao životnog izbora, jednostavno ne nameće kupnju kao logičan idući korak. Stopa preopterećenosti stambenim troškovima u Njemačkoj iznosi 12 posto, što je znatno iznad europskog prosjeka od 8,2 posto.

Hrvatska iznad prosjeka

Hrvatska se pozicionira nešto iznad europskog prosjeka, 32,1 godinu,  no u kontekstu lokalnog tržišta taj podatak dobiva posebnu težinu. Stopa vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj iznosi čak 91,4 posto, daleko iznad eurozonskog prosjeka koji je ispod 70 posto. Istovremeno, cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle su 13,8 posto na godišnjoj razini u trećem tromjesečju 2025., prema Eurostatovim podacima, što je među najvišim stopama rasta u EU-u. Unatoč tome, Hrvatska bilježi jednu od najnižih stopa preopterećenosti stambenim troškovima u EU-u, svega 3,7 posto, što upućuje na to da vlasnici u velikoj mjeri žive u nekretninama koje su naslijedili ili kupili po starijim cijenama.

Kulturni obrasci donose zanimljive uzorke i na jugu kontinenta. U Italiji i Španjolskoj mladi u prosjeku ostaju u roditeljskom domu do 26. godine, što im daje više vremena za štednju, ali istovremeno odgađa sam čin kupnje. Za Hrvatsku, pak, Eurostat bilježi dramatičniju sliku, prosječna dob napuštanja roditeljskog doma u Hrvatskoj iznosi 31,3 godine, najviše u cijeloj Uniji, daleko iznad europskog prosjeka od 26,2 godine. Ta okolnost izravno objašnjava i relativno visoku prosječnu dob prvog kupca, mladi u Hrvatskoj ne kupuju stan odmah po odlasku od roditelja, nego gotovo istovremeno s tim odlaskom.

Udio prvih kupaca

Mladi Francuzi rano odlaze od kuće, ali obiteljska financijska pomoć pri kupnji daleko je rjeđa nego drugdje, tek trećina kupaca dobiva takvu potporu, nasuprot europskom prosjeku od gotovo polovice.

Posebno ilustrativan je podatak o tome koliki udio prvih kupaca ulazi na tržište do 35. godine. U Luksemburgu to čini čak 87,8 posto kupaca, a u Britaniji i Nizozemskoj više od 84 posto. U Grčkoj, pak, gotovo polovica prvih kupaca stan stječe tek nakon 35. godine i nije slučajnost da je upravo Grčka zemlja s najvećom stopom preopterećenosti stambenim troškovima u EU-u, od čak 28,9 posto.

Širu sliku zaokružuje Eurostat s podacima da u EU-u 68,4 posto kućanstava živi u vlastitim nekretninama, dok ostatak stanuje u najmu. Raspon je izniman, od 47,2 posto u Njemačkoj do 93,8 posto u Slovačkoj i gotovo bez korelacije s dobi prvog kupca. Visoka stopa vlasništva nije nužno znak dostupnog tržišta, često je nasljeđe drukčijeg, starijeg tržišnog modela. Od 2015. do kraja 2025. cijene nekretnina u EU-u porasle su 64,9 posto, dok su najamnine u istom razdoblju porasle 21,8 posto, jaz koji sve više određuje tko može, a tko ne može priuštiti ulazak na tržište.

SAD: nestajući mladi kupac

Dok Europa bilježi prosječnu dob prvog kupca od 31,3 godine, Sjedinjene Države suočavaju se s dramatičnijim pomakom. Prema podacima Nacionalnog udruženja posrednika u prometu nekretninama, medijalna dob američkog kupca koji prvi put stječe nekretninu skočila je s 28 godina u 1991. na 38 godina u 2024.,  pomak od čitavog desetljeća u samo tridesetak godina. Radi se o strukturnoj, a ne tek cikličkoj promjeni jer mladi Amerikanci dulje studiraju, kasnije stupaju u brak, kasnije postaju roditelji, pa sukladno tome, kasnije kupuju i nekretnine. Oštar rast cijena i kamatne stope na hipotekarne kredite koje su u posljednjih nekoliko godina dosegle šest i sedam posto samo su ubrzali taj trend.

Još upečatljiviji je pomak kod onih koji kupuju nekretninu po drugi put. Njihova medijalna dob porasla je s 42 godine u 1991. na 61 godinu u 2024. Dio objašnjenja leži u demografiji, starenje generacije tzv. baby boomera i pad nataliteta pomiče statističku sredinu prema gore. No važan je i financijski čimbenik jer stariji vlasnici s otplaćenim hipotekama ili značajnim kapitalnim dobitkom osjetno su manje osjetljivi na rast kamata i ponekad jednostavno kupuju gotovinom, zaobilazeći kreditno tržište u potpunosti.