Država i Zagreb u novoj nagodbi: nekretninama plaćaju bolnicu
Sveučilišna bolnica
Vlada šalje drugi sporazum vrijedan 4,8 mil. eura, no ostaje razlika pa će za projekt bolnice u Blatu trebati i treća runda prijenosa
Vlada Republike Hrvatske ulazi u novu rundu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s Gradom Zagrebom, ali financijska konstrukcija cijelog posla ni nakon druge nagodbe neće biti zatvorena. Ključni projekt u pozadini, izgradnja Nacionalne dječje bolnice u Blatu se i dalje 'plaća' kroz prijenos državnih nekretnina Gradu.
Prema prijedlogu odluke, država će kroz II. sporazum o nagodbi prenijeti Gradu Zagrebu nove nekretnine namijenjene javnim i društvenim projektima. Time se nastavlja provedba prvog sporazuma iz listopada 2024., temeljem kojeg je država stekla zemljište u Blatu, procijenjeno na 14,4 milijuna eura, na kojem planira graditi bolnicu.
U zamjenu za to zemljište država se obvezala Zagrebu prenijeti imovinu u vrijednosti polovice tog iznosa, odnosno 7,2 milijuna eura. No do sada je realiziran tek manji dio te obveze.
Grad Zagreb već je dobio nekretnine ukupne procijenjene vrijednosti 1,8 milijuna eura, na kojima planira niz projekata javne namjene: dječji vrtić u Stenjevcu (Malešnica), osnovnu školu Čulinec sa sportskom dvoranom i vrtićem, zatvoreni bazen u Dubravi, uređenje zone Paromlin za knjižnicu i društveno-kulturni centar te rekonstrukciju objekta za dječji vrtić Leptir u Cerju.
Time je otvoren jaz od oko 5,3 milijuna eura koji država sada pokušava zatvoriti drugim sporazumom.
Njime je predviđen prijenos dodatnih šest nekretnina ukupne vrijednosti 4,8 milijuna eura. Riječ je o lokacijama na kojima Grad planira izgradnju vrtića u zoni Heinzelova – Vukovarska, doma za starije u Dubravi i Prečkom, vrtića u Jakuševcu, osnovne škole u Podbrežju te vrtića u Horvatima, koji je dodatno uključen u ovaj krug nagodbe.
No ni nakon toga obveze neće biti u potpunosti zatvorene. Nakon provedbe II. sporazuma ostat će razlika od 547.210 eura, koju će država morati podmiriti dodatnim prijenosom nekretnina kroz poseban, treći sporazum.
Za sklapanje II. sporazuma potrebna je suglasnost Vlade i Gradske skupštine Grada Zagreba, dok je za provedbu zaduženo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Sporazum će u ime države potpisati potpredsjednik Vlade i resorni ministar.
U praksi, riječ je o višegodišnjem modelu kompenzacije u kojem država zemljište za strateški nacionalni projekt plaća postupno, kroz prijenos nekretnina za gradske projekte, od vrtića i škola do domova za starije i javnih sadržaja. No činjenica da ni druga nagodba ne zatvara financijsku konstrukciju pokazuje da će se ovaj odnos države i Zagreba rješavati u još barem jednoj rundi.
