Državni lokali: najviša ponuda više neće biti presudna

Državni poslovni prostori ubuduće se ne bi trebali davati u zakup samo prema logici najviše ponuđene cijene. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine priprema novu odluku kojom se mijenja način davanja u zakup poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, a ključna je novost da će se već u javnom natječaju morati navesti djelatnost koja će se u prostoru obavljati.

No, za razliku od dosadašnjeg modela, država želi unaprijed odrediti koja će djelatnost biti u pojedinom prostoru, umjesto da se prepusti isključivo onome tko može platiti najviše. Na taj način želi se otvoriti prostor i za djelatnosti koje građanima trebaju, ali na tržišnom nadmetanju često ne mogu konkurirati visokim zakupninama, poput frizera, urara ili drugih obrta i uslužnih djelatnosti. 

Unaprijed određena namjena

Ministar Branko Bačić objasnio je na konferenciji za novinare da se novim modelom želi izbjeći situacija u kojoj poslovni prostori u središtima gradova završavaju gotovo isključivo kod djelatnosti koje mogu ponuditi najvišu cijenu, poput ugostiteljstva ili financijskih usluga. 

- Takav model otežava ulazak djelatnostima koje su građanima potrebne, ali na tržišnom nadmetanju ne mogu konkurirati zakupninama koje plaćaju kafići, restorani, banke ili slične komercijalno snažnije djelatnosti - rekao je Bačić.

Drugim riječima, država pokušava uvesti javni interes u upravljanje vlastitim poslovnim prostorima. Natječaj bi se i dalje provodio tržišno, ali bi se tržišno nadmetanje odvijalo unutar unaprijed određene namjene prostora. Ako se, primjerice, procijeni da je na određenoj lokaciji potrebna trgovina, obrt, uslužna djelatnost ili neki drugi sadržaj važan za svakodnevni život stanovnika, natječaj bi se raspisivao za tu djelatnost, a ne za bilo kojeg zakupnika koji može ponuditi najvišu cijenu.

Vraćanje života u centar

Bačić je najavio da će se pri određivanju namjene poslovnih prostora konzultirati i jedinice lokalne samouprave, kako bi se utvrdilo koje djelatnosti nedostaju na pojedinim lokacijama, odnosno koje su najprikladnije za određeno područje. Time se, prema Ministarstvu, želi spriječiti daljnje pražnjenje gradskih središta i aktivirati državni prostori koji su danas prazni, zapušteni ili neiskorišteni.

Postupak će provoditi Državne nekretnine, a poslovni prostori davat će se u zakup putem javnog natječaja. Početni iznosi zakupnina određivat će se prema jedinici lokalne samouprave u kojoj se poslovni prostor nalazi i prema djelatnosti koja će se u njemu obavljati. 

U praksi će provedba ovisiti o tome koliko će država doista precizno definirati djelatnosti, koliko će lokalne samouprave biti uključene u procjenu potreba i, naravno, o interesu zakupaca. No promjena smjera je jasna: poslovni prostor u vlasništvu države više se ne bi trebao promatrati samo kao nekretnina za najskuplji zakup, nego i kao alat za oblikovanje sadržaja u gradskim središtima.

Ministarstvo će novu Odluku o uvjetima i postupku davanja u zakup poslovnog prostora putem javnog natječaja, koja se temelji na Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, uputiti u javno savjetovanje.