Šušnjar: Svjestan sam da ste se nagledali strategija, skepsa je razumljiva

Otporna, održiva i izvozno orijentirana industrija. Tim riječima mogla bi se sažeti industrijska strategija odnosno dokument službenog naziva Nacionalni plan za razvoj industrije u Republici Hrvatskoj koji je danas formalno predstavljen na istoimenoj konferenciji u zagrebačkoj Laubi u organizaciji Ministarstva gospodarstva.

Duboki zaokret

Ključna je poruka s današnje konferencije da 'bez plana nema fokusa, a bez fokusa nema učinka', a fokus je, ako je suditi prema porukama koje su stigle s govornice, prema dubokom zaokretu koji bi trebao stvoriti industriju s više dodane vrijednosti za što će se u nacionalnoj omotnici i iz EU fondova osigurati značajna sredstva od čak 1,9 milijardi eura. I to samo u prvoj fazi, ukupno će se za zaokret izdvojiti dodatnih milijardu eura.

- Gledajući cjelokupno razdoblje provedbe obuhvaćeno Nacionalnim planom, ukupno predviđena sredstva penju se na čak 2,9 milijardi eura – poručio je ministar Ante Šušnjar.

Dodao da taj novac 'mora postati nova oprema, novi pogoni, nova istraživanja, novi proizvodi, nove izvozne mogućnosti, niži energetski troškovi i kvalitetnija radna mjesta'. No, poručio je, da država više neće dijeliti novac bez jasnog pokrića i da se svaki euro mora opravdati rezultatima.

Tri ključna cilja

Nacionalni plan strukturiran je oko tri ključna posebna cilja. Prvi je cilj konkurentna i izvozno orijentirana industrija, a to znači da je fokus na drastičnom povećanju produktivnosti i izvoza prerađivačkog sektora prema zemljama EU i ostatku svijeta. Jedan od glavnih generatora tog rasta bit će, moglo se čuti na konferenciji, ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D). Izdatci za R&D u prerađivačkoj industriji u 2023. godini iznosili su skromnih 1,65 posto bruto dodane vrijednosti (BDV), planom se cilja na skok na 2,1 posto do 2030., odnosno na čak 2,8 posto do 2034. godine. Konkurentnost će se mjeriti i kroz rast Indeksa digitalne intenzivnosti poduzeća.

Drugi je cilj čista industrija, odnosno zelena tranzicija i dekarbonizacija što se smatra ne samo obvezom nego i prilikom. Plan predviđa dramatično smanjenje emisija stakleničkih plinova u prerađivačkoj industriji, a i podizanje stope kružnosti materijala kako bi se smanjila ovisnost o primarnim sirovinama.

Treći dio strategije odnosi se na otpornu i sigurnu industriju, prilagođenu suvremenim potrebama razvoja. To uključuje osiguravanje kritičnih sirovina i proizvoda te smanjenje ranjivosti opskrbnih lanaca.

- Svjestan sam da su se svi u ovoj dvorani nagledali strategija. Često ispraznih, neprovedivih. Nagledali su se nerealnih ambicija ili neispunjenih deklaracija. Skepsa je razumljiva. Cinizam si ipak ne smijemo priuštiti – naglasio je Šušnjar.

Sve počinje kroz Akcijski plan za razdoblje 2027. – 2030. godine, 10 ključnih mjera koje u sebi sadrže čak 55 specifičnih projekata i aktivnosti.

Kako predstavljeni plan u potpunosti prati aktualne javne politike Europske unije. Naime, predloženim europskim Aktom o industrijskom ubrzanju postavljen je jasan zaokret prema reindustrijalizaciji, s ambicioznim ciljem da se udio BDV-a prerađivačke industrije u BDP-u na razini Unije podigne na 20 posto do 2035. godine. I Hrvatska, prema novom planu, definira vlastitu dinamiku: cilj je podići udio BDV-a prerađivačke industrije s procijenjenih 10,6 posto u 2024. godini na 11,2 posto do 2030., s konačnim ciljem od 12,5 posto do 2034. godine.

Nema samozavaravanja

1,9 milijardi eura koliko se planira uložiti u industrijsku strategiju namijenjeno je za, moglo se čuti, modernizaciju i digitalizaciju industrije radi izravnog poticanja konkurentnosti i proboja na inozemna tržišta. Dekarbonizaciju i energetsku učinkovitost, što uključuje sufinanciranje prelaska industrijskih postrojenja na obnovljive izvore energije, te ulaganja u strateške proizvodne kapacitete, s posebnim naglaskom na industriju vojne i dvojne namjene, kritične sirovine i napredne projekte istraživanja i razvoja.

- Ako od poduzetnika tražimo produktivnost, onda i država mora biti produktivna. Ako od industrije tražimo digitalizaciju, onda i javna uprava mora biti digitalna. Ako od gospodarstva tražimo inovacije, onda i politika mora inovirati u načinu na koji planira, financira i provodi svoje mjere. Tu nema prostora za samozavaravanje – naglasio je ministar.

Bilo je zanimljivo pratiti i komentare poduzetnika na marginama konferencije koji su bili poprilično mlaki. Očekivanja su bila veća, a sam dokument kao da su 'već negdje pročitali', nisu u onome što je na konferenciji prezentirano javnosti pronašli nešto novo i revolucionarno što bi doista moglo napraviti ključnu razliku u industrijskoj politici u sljedećem razdoblju.