Hrvatska produktivnost po zaposlenome rasla sporije od EU-a, po satu brže

Hrvatska je u drugom tromjesečju 2026. zabilježila sporiji rast produktivnosti po zaposlenome od prosjeka Europske unije, pokazali su podaci Eurostata. Dok je produktivnost po zaposlenome u Hrvatskoj porasla 0,4 posto, prosjek EU-a iznosio je 0,9 posto. No kada se gleda produktivnost po odrađenom satu, Hrvatska je prošla bolje od Unije – rast je iznosio 1,3 posto, prema 0,8 posto u EU-u.

Hrvatska usporila u odnosu na početak godine

Hrvatski podaci istodobno pokazuju usporavanje u odnosu na prvo tromjesečje. U prva tri mjeseca godine produktivnost po zaposlenome bila je 1,2 posto veća nego godinu ranije, a produktivnost po odrađenom satu porasla je 2,1 posto. U drugom tromjesečju rast je usporio na 0,4 odnosno 1,3 posto.

Na razini EU-a dogodilo se suprotno. Nakon rasta od 0,4 posto i po zaposlenome i po satu u prvom tromjesečju, u drugom tromjesečju rast je ubrzao na 0,9 posto po zaposlenome i 0,8 posto po satu.

Što zapravo mjere ova dva pokazatelja?

Eurostat produktivnost rada računa na dva načina. Produktivnost po zaposlenome dobiva se kada se realni BDP podijeli s brojem zaposlenih. Taj pokazatelj govori koliko je realne vrijednosti proizvedeno po jednoj zaposlenoj osobi, bez obzira na to koliko je sati ta osoba radila.

Produktivnost po satu rada računa se tako da se realni BDP podijeli s ukupnim brojem stvarno odrađenih sati. Ona pokazuje koliko je vrijednosti proizvedeno u jednom satu rada i bolje uzima u obzir razlike u radnom vremenu.

Zato hrvatskih 0,4 posto rasta produktivnosti po zaposlenome i 1,3 posto rasta produktivnosti po satu nisu kontradiktorni. Ako je prosječan broj odrađenih sati po zaposlenome bio manji nego godinu prije, proizvodnja po zaposlenoj osobi može rasti vrlo malo, dok istodobno proizvodnja ostvarena u svakom satu rada raste znatno brže.

Upravo se to vidi i u usporedbi s EU-om. Hrvatska je u drugom tromjesečju bila ispod prosjeka EU-a prema produktivnosti po zaposlenome, ali iznad njega prema produktivnosti po odrađenom satu.

Slovenija uvjerljivo predvodi

Najveći rast produktivnosti po zaposlenome u drugom tromjesečju zabilježila je Slovenija, od čak 4,5 posto, dok je produktivnost po satu povećana za 5,8 posto. Slijedile su Danska s rastom od 3,6 posto po zaposlenome i Litva s 3,5 posto. Poljska je ostvarila rast od oko 3,3 posto, a Bugarska oko 2,6 posto.

U regionalnoj usporedbi Mađarska je zabilježila rast produktivnosti po zaposlenome od 1,1 posto, ali samo 0,1 posto po satu. Austrija je bila na 0,6 odnosno 0,5 posto. Hrvatska je s 0,4 posto po zaposlenome bila na istoj razini kao Češka, no za razliku od Hrvatske, Češka je zabilježila pad produktivnosti po satu od 0,8 posto.

Na začelju EU-a prema produktivnosti po zaposlenome našle su se Irska s padom od 1 posto, Rumunjska s 0,8 posto i Italija s 0,4 posto. Kod produktivnosti po satu najveći pad imala je Rumunjska, od 1,2 posto, zatim Češka s 0,8 posto i Portugal s 0,5 posto.