Europa za konkurentnost treba 1,2 bilijuna eura investicija godišnje

Europa bi u sljedećih pet godina trebala osigurati oko 1,2 bilijuna eura dodatnih godišnjih investicija kako bi nadoknadila zaostatak u konkurentnosti što je čak 50 posto više od iznosa procijenjenog u Draghijevom izvješću što jasno pokazuje koliko se brzo jaz produbljuje.

Jedan je to od glavnih zaključaka opsežnog izvješća McKinseyevih stručnjaka o konkurentnosti Europe, predstavljenog u Davosu, nazvanog 'Transformacija Europe: hrabri potezi za uzdizanje kontinenta' u kojem upozoravaju da kontinent, bez odlučnog zaokreta u investicijskoj politici i snažnije mobilizacije privatnog sektora, riskira ulazak u još jedno desetljeće sekularne stagnacije obilježene slabim rastom, niskom produktivnošću i postupnim gubitkom globalne relevantnosti.

Istodobno, poruka istraživanja nije pesimistična: Europa, prema njihovim nalazima, ima realnu priliku udvostručiti stopu rasta BDP-a ako uspije zatvoriti rastući jaz u ulaganjima, inovacijama i tehnološkom razvoju u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Kinu.

Iz McKinseya navode pak da posebno zabrinjava podatak da su američke kompanije u posljednjih pet godina uložile oko dva bilijuna eura više u digitalne tehnologije od svojih europskih konkurenata dok godišnji investicijski manjak Europe iznosi oko 580 milijardi eura u korporativnim ulaganjima te dodatnih 300 milijardi eura kada je riječ o startupovima i scaleupovima.

- Usporedba s Kinom dodatno naglašava razmjere izazova. Kina danas u tradicionalne proizvodne industrije ulaže u omjeru tri prema jedan u odnosu na Europu, dok europske kompanije u prosjeku ulažu oko 40 posto manje u kapitalne izdatke te istraživanje i razvoj nego njihovi američki konkurenti. Takva struktura ulaganja, upozoravaju autori, izravno se prelijeva u slabiju produktivnost i dugoročno ograničava potencijal rasta – navode iz McKinseya.

Ako se sadašnji trendovi nastave, dodaju, Europa bi mogla ostati zarobljena u obrascu 'sekularne stagnacije', s prosječnim godišnjim rastom BDP-a od oko jedan posto. Nedostatak investicija ne samo da koči tehnološki napredak, nego i pritišće agregatnu potražnju, čime se zatvara začarani krug niskog rasta i slabe dinamike.

Ipak, autori ističu kako već postoje ohrabrujući signali. Planirana strana izravna ulaganja u Europu porasla su za oko 40 posto u odnosu na razdoblje prije pandemije, dok privatni kapital ubrzano povećava izloženost europskom tržištu, s oko 300 milijardi eura ulaganja u prvih devet mjeseci 2025. godine. Veliki globalni investitori već jasno signaliziraju povjerenje u europski potencijal: KKR je tijekom 2024. godine u Europu plasirao oko 20 milijardi dolara, Blackstone najavljuje ulaganja do 500 milijardi dolara u sljedećem desetljeću, dok Apollo planira investirati do 100 milijardi dolara samo u Njemačkoj.

Jedan od ključnih nalaza istraživanja odnosi se na ulogu takozvanih "istaknutih" kompanija u poticanju produktivnosti. U Sjedinjenim Državama više od dvije trećine ukupnog rasta produktivnosti između 2011. i 2019. godine generiralo je svega 44 takve tvrtke, dok je u Njemačkoj taj broj bio tek 13.

Europa, zaključuje McKinsey, mora stvoriti uvjete za nastanak i rast većeg broja globalno konkurentnih, tehnološki snažnih kompanija koje mogu povući šire gospodarstvo prema gore. Zaključna poruka s Davosa naglašava hitnost djelovanja. Iako su reforme javnog sektora, regulatorno rasterećenje i strateške industrijske politike važni preduvjeti, presudna uloga u sljedećoj fazi europskog razvoja pripada privatnom sektoru.