Gdje je Hrvatska na europskoj ljestvici plaća nastavnika?

Početak nove školske godine ponovno je otvorio raspravu o plaćama nastavnika i manjku kadra u učionicama diljem Europske unije. Prema najnovijim podacima Eurydicea, europske mreže za obrazovne informacije koju financira Europska komisija, razlike u primanjima prosvjetnih radnika između članica EU-a i dalje su veoma izražene, a neke studije procjenjuju da su početne plaće nastavnika i do 40 posto niže od plaća drugih zanimanja s visokom stručnom spremom.

Luksemburg na vrhu

Prema podacima Eurydicea Luksemburg je u školskoj godini 2024./2025. bio zemlja s najvišim nastavničkim plaćama u gotovo svim razinama obrazovanja, kako za one na početku, tako i za one na vrhuncu nastavničke karijere. Nastavnici ondje u startu zarađuju između 55 tisuća i 62 tisuće eura godišnje, dok na vrhu karijere primaju između 97 tisuća i 109 tisuća eura. Nizozemska i Njemačka slijede na drugom mjestu, ovisno o razini obrazovanja i fazi karijere.

Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Slovačka, Češka i Mađarska, koje najmanje plaćaju nastavnike na vrhuncu karijere. Slovačka svojim zaposlenicima isplaćuje između 18 tisuća i 22 tisuće eura godišnje, dok Mađarska i Češka ne prelaze 27 tisuća eura. Na početku karijere najlošije prolaze nastavnici u Grčkoj i Slovačkoj, s plaćama do 17 tisuća eura godišnje.

Gdje je tu Hrvatska

Eurydiceov prikaz nažalost nema podatke za Hrvatsku, no domaća zakonska osnovica javna je i lako provjerljiva. Prema kolektivnom ugovoru za osnovno i srednje školstvo, osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Od 1. kolovoza 2026. ta osnovica iznosi 1.025 eura bruto, treći put povećana tijekom godine unatoč tome što sindikati javnih službi nisu pristali na dogovoreno trostruko poskupljenje od po jedan posto, nego je Vlada o tome odlučila samostalno.

Učitelj ili nastavnik bez napredovanja, s najnižim koeficijentom 2,01, tako od kolovoza ima osnovnu bruto plaću od 2.060,25 eura mjesečno, što bez uvećanja za staž iznosi oko 24.700 eura godišnje. Za zaposlenika u Zagrebu bez djece i staža to je 1.407 eura neto mjesečno.

Nakon napredovanja u zvanje mentora, s koeficijentom 2,17, osnovna bruto plaća raste na 2.224,25 eura, savjetnička razina s koeficijentom 2,38 nosi 2.439,50 eura, dok najviše zvanje, izvrstan savjetnik s koeficijentom 2,62, donosi osnovnu bruto plaću od 2.685,50 eura mjesečno, odnosno nešto više od 32.200 eura godišnje bez staža. Kako to zvanje u pravilu postižu nastavnici s dugogodišnjim stažem, koji uz osnovnu plaću dobivaju i uvećanje od 0,5 posto za svaku godinu rada, stvarna prosječna plaća u toj skupini u praksi je viša, prema posljednjem ministarskom izvještaju za ožujak 2026., prosječna bruto plaća nastavnika izvrsnog savjetnika u srednjim školama iznosila je 3.484 eura, što godišnje iznosi otprilike 41.800 eura.

Drugim riječima, hrvatski nastavnik na početku karijere zarađuje otprilike dva i pol puta manje od luksemburškog kolege na istoj točki karijere, a na vrhu karijere, ovisno o stažu, otprilike tri puta manje od luksemburškog vrha. Istodobno, s prosječnom plaćom na vrhuncu karijere od oko 40 tisuća eura godišnje, Hrvatska stoji bolje od slovačkog i mađarskog dna europske ljestvice, ali usporedba ostaje ograničena jer Eurydiceovi međunarodni podaci obično koriste standard kupovne moći radi usporedivosti, dok su hrvatske brojke nominalne.

Rast osnovice nije jedini razlog za oprez pri tumačenju brojki. Sindikati javnih službi u svibnju su od Vlade zatražili sastanak nakon što su najavljene antiinflacijske mjere kojih se boje jer bi, prema njihovim procjenama, mogle dovesti do rezanja plaća u javnom sektoru, no odgovora na taj zahtjev do danas nema. To znači da je pitanje hoće li najavljeno povećanje osnovice na 1.035 eura, koje će se prvi put osjetiti na plaći isplaćenoj u siječnju 2027., ostati posljednje u nizu ili će mu prethoditi novi krug pregovora, još otvoreno.