– Budućnost stručne prakse nije samo u tome da student dobije mjesto na kojem će raditi. Cilj je stvoriti inteligentan sustav u kojem se znanja, kompetencije i potencijali studenata povezuju s potrebama gospodarstva
Dok mnogi tek nakon diplome traže svoje prvo profesionalno iskustvo, studenti EFRI-ja već tijekom studija stječu iskustvo, znanja i poslovne kontakte koji im olakšavaju ulazak na tržište rada
Stručna praksa na Ekonomskom fakultetu u Rijeci već je godinama mnogo više od formalnog dijela studiranja. Studenti završnih godina provode između 300 i 450 sati u organizacijama iz privatnog, javnog i civilnog sektora, gdje teorijska znanja stečena tijekom studiranja primjenjuju u stvarnom poslovnom okružju. Takav sustav, razvijan u dugogodišnjoj suradnji s brojnim partnerima, pozicionirao je EFRI kao vodeću visokoškolsku ustanovu u Hrvatskoj po organizaciji stručne prakse.
– Povezivanje teorijskih znanja s konkretnim poslovnim izazovima studentima omogućuje razvoj praktičnih kompetencija koje poslodavci prepoznaju i vrednuju. Dok mnogi tek nakon diplome traže svoje prvo profesionalno iskustvo, studenti EFRI-ja već tijekom studija stječu iskustvo, znanja i poslovne kontakte koji im olakšavaju ulazak na tržište rada – ističe izv. prof. dr. sc. Vesna Buterin, prodekanica za suradnju s gospodarstvom i poslovanje.
No tržište rada ubrzano se mijenja. Poslodavci danas, osim stručnih znanja, traže ljude koji znaju raditi s podacima, koristiti se umjetnom inteligencijom, kritički razmišljati, rješavati probleme i kontinuirano učiti. Upravo zato EFRI stručnu praksu dodatno razvija putem projekta PORTUS, koji se nadovezuje na već izgrađen sustav. Riječ je o trogodišnjem projektu sufinanciranom iz Europskoga socijalnog fonda.
Cilj PORTUS-a nije stvarati novi sustav od početka, nego postojeći model stručne prakse podići na višu razinu. To uključuje širenje mreže partnerskih organizacija, nove modele suradnje s gospodarstvom, snažniju mentorsku podršku te sustavno praćenje i vrednovanje ishoda stručne prakse – iz perspektive i studenata i poslodavaca.
Posebno važan korak je daljnji razvoj Portala za stručne prakse, kojim se EFRI već koristi. Njegovom nadogradnjom stvorit će se preduvjeti za učinkovitije povezivanje studenata, njihovih kompetencija i interesa s potrebama poslodavaca. Umjetna inteligencija pritom može imati ključnu ulogu – od analize kompetencija i potreba tržišta rada do preporučivanja odgovarajućih prilika za stručnu praksu.
– Naš je cilj iskoristiti umjetnu inteligenciju kako bismo bolje povezali ono što student zna i želi razvijati s onim što poslodavac stvarno treba. Na taj način stručna praksa prestaje biti samo mjesto stjecanja prvoga radnog iskustva i postaje prostor u kojem se sustavno susreću obrazovanje, kompetencije i potrebe gospodarstva – naglašava Buterin.
EFRI za takav iskorak ima snažnu stručnu i istraživačku osnovu. Fakultet sudjeluje u Digital Europe projektima AI4Gov Accelerate i AISHA, usmjerenima na primjenu umjetne inteligencije, te ima vlastiti EconAI Lab, središnje mjesto za edukaciju, istraživanje i praktičnu primjenu AI tehnologija. Ta se iskustva prenose i u razvoj stručne prakse.
Pritom umjetna inteligencija za EFRI nije samo tehnološki alat. Sposobnost njezina odgovornog, kritičkog i učinkovitoga korištenja postaje jedna od ključnih kompetencija budućnosti, zbog čega studenti trebaju imati priliku razvijati je još tijekom studija – u dvorani, ali i radom na stvarnim poslovnim izazovima.
– Stručna praksa za nas je i važan način povezivanja s gospodarstvom, kroz koji Fakultet dobiva uvid u njegove potrebe i očekivanja. Svakodnevnim kontaktom studenata i mentora s organizacijama dobivamo vrijedan uvid u to kako se mijenjaju poslovi, kompetencije i potrebe tržišta rada. Upravo nam ti uvidi omogućuju da obrazovanje ne promatramo kao statičan proces, nego kao sustav koji se mora kontinuirano razvijati zajedno s gospodarstvom i tehnološkim promjenama – dodaje Buterin.
Takav pristup dio je šire orijentacije EFRI-ja prema izvrsnosti, međunarodnoj suradnji i snažnijem povezivanju s gospodarstvom, što potvrđuju i projekti Digital Europe projekti te akreditacija EFMD, jedno od prestižnih međunarodnih priznanja u poslovnom obrazovanju.
– Budućnost stručne prakse zato nije samo u tome da student dobije mjesto na kojem će raditi. Cilj je stvoriti inteligentan sustav u kojem se znanja, kompetencije i potencijali studenata povezuju s potrebama gospodarstva – uz pomoć iskustva, podataka i umjetne inteligencije – zaključuje prodekanica Vesna Buterin.
