Hrvatska bilježi jaču inflaciju, ali i snažan oporavak industrije

Inflacija u Hrvatskoj ponovno ubrzava, ponajprije zbog snažnog rasta cijena energije, dok istodobno industrijska proizvodnja pokazuje znakove oporavka. Prema podacima koje u najnovijoj Tjednoj analizi objavljuje PBZ, nacionalna inflacija u kolovozu je dosegnula 4,1 posto, dok je industrijska proizvodnja u srpnju porasla 7,2 posto na godišnjoj razini. Banka zbog ubrzanja inflacije očekuje povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke već ovoga tjedna, 10. rujna.

Inflacija u europodručju u kolovozu je porasla na 3,3 posto, s 2,9 posto koliko je iznosila u srpnju, što je najviša stopa od rujna 2023. godine. U Hrvatskoj je harmonizirana stopa inflacije povećana na 3,7 posto, dok je prema nacionalnom indeksu ubrzala na 4,1 posto. Ipak, rast ukupne inflacije zasad nije praćen jačanjem temeljnih cjenovnih pritisaka. Temeljna inflacija u europodručju usporila je s 2,5 na 2,4 posto, dok je u Hrvatskoj pad bila još izraženiji – s 3,4 na 2,7 posto.

Glavni razlog ubrzanja inflacije je energija. U europodručju je godišnji rast cijena energije ubrzao s 10,3 na čak 14,3 posto, dok su na mjesečnoj razini cijene energije porasle 2,9 posto. U Hrvatskoj je harmonizirana inflacija cijena energije dosegnula 16,9 posto, u odnosu na 11,5 posto u srpnju, dok je prema nacionalnom pokazatelju ubrzala na 17,4 posto.

PBZ pritom upozorava da bi inflacija cijena energije u europodručju mogla ostati dvoznamenkasta sve do veljače iduće godine, posebno zbog napetosti na tržištu prirodnog plina. U Hrvatskoj će, smatraju, važnu ulogu imati i eventualno povlačenje državnih mjera potpore.

Hrana više ne gura cijene prema gore

Za razliku od energije, cijene hrane trenutačno ne stvaraju snažan inflacijski pritisak. U europodručju je inflacija cijena hrane ostala na 1,2 posto, što je najniža razina od lipnja 2021. godine, dok su cijene hrane na mjesečnoj razini stagnirale.

U Hrvatskoj je situacija još povoljnija. Rast cijena hrane usporio je na svega 0,3 posto prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, što je najniža razina od travnja 2019., odnosno na 0,1 posto prema nacionalnom indeksu, najniže od veljače 2021. godine. Cijene neprerađene hrane pritom su pale 0,4 posto, prvi put u posljednje dvije godine. PBZ ipak očekuje da bi se u idućim mjesecima mogao pojaviti blagi rast cijena hrane zbog neizravnog učinka viših troškova energije.

S druge strane, cijene industrijskih proizvoda bez energije u europodručju ubrzale su rast s 0,9 na 1,2 posto, što je najviša stopa u posljednje dvije i pol godine. U PBZ-u ocjenjuju da je dio tog rasta vjerojatno povezan s višim cijenama tehnoloških proizvoda u uvjetima snažnog razvoja umjetne inteligencije. U Hrvatskoj su, međutim, cijene industrijskih proizvoda bez energije pale 1,1 posto prema harmoniziranom indeksu, odnosno 1,3 posto prema nacionalnom pokazatelju.

Usluge i dalje skupe, ali pritisak popušta

Inflacija cijena usluga u europodručju ponovno je usporila, s 3,3 na tri posto, dok je u Hrvatskoj harmonizirana inflacija usluga pala na 5,6 posto. To je najniža razina od ožujka 2022. godine. Prema nacionalnom pokazatelju, rast cijena usluga usporio je s 8,5 posto u srpnju na 7,2 posto u kolovozu. PBZ takvo kretanje povezuje sa slabijim pritiscima u osobnim uslugama i ugostiteljstvu te baznim učinkom komponente stanovanja.

Zaključak PBZ-a jest da je aktualno ubrzanje inflacije u cijelosti posljedica energije, dok je prijenos na temeljne cijene zasad ograničen i nema naznaka tzv. učinaka drugog kruga. Takva kretanja, prema procjeni banke, i dalje su u skladu s očekivanim povećanjem kamatnih stopa ESB-a 10. rujna. Istodobno, ubrzanje inflacije smanjuje prostor za nova povećanja nakon toga, osim ako nove napetosti na Bliskom istoku ne izazovu još snažniji rast cijena energije.

Industrija nakon slabog početka godine pokazuje znakove oporavka

Dok inflacija ostaje problem, iz industrije stižu znatno pozitivniji signali. Nakon relativno slabe aktivnosti u prvoj polovici godine, kada je ukupna industrijska proizvodnja bila jedan posto niža nego u drugoj polovici 2025., odnosno 0,3 posto viša nego godinu ranije, u srpnju je zabilježen snažan oporavak.

Ukupna industrijska proizvodnja u srpnju je porasla 6,8 posto u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja, odnosno 7,2 posto na godišnjoj razini. Prerađivačka industrija pritom je ubrzala godišnji rast na 6,8 posto, dok je opskrba energijom skočila 10,9 posto.

Posebno snažan rast od 16,6 posto drugog mjeseca zaredom bilježe intermedijarni proizvodi, dok je proizvodnja energije povećana 9,1 posto. Nakon tri mjeseca pada oporavila se i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, koja je u srpnju porasla 1,7 posto.

Nisu, međutim, svi segmenti industrije u uzlaznoj putanji. Proizvodnja kapitalnih proizvoda, nakon snažnog rasta tijekom prošle godine, ove godine gotovo kontinuirano pada, a u srpnju je smanjena 7,4 posto. Još izraženiji problem predstavljaju trajni proizvodi za široku potrošnju, čija aktivnost pada već deset mjeseci, a u srpnju je bila 6,3 posto manja nego godinu ranije.

Unatoč tome, PBZ ocjenjuje da uz ranije pozitivne podatke iz trgovine na malo i srpanjski skok industrijske proizvodnje postoje signali da bi se gospodarska aktivnost u trećem tromjesečju mogla kretati povoljnije. To bi predstavljalo poboljšanje nakon pada bruto dodane vrijednosti u industriji, odnosno stagnacije prerađivačke industrije u drugom tromjesečju.