Burze oprezne zbog Trumpovih prijetnji oko Grenlanda

Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno zbog geopolitičkih napetosti oko Grenlanda, pa većina burzovnih indeksa nije zabilježila veće pomake.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna oslabio 0,3 posto, na 49.358 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,4 posto, na 6.940 bodova, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 23.515 bodova.

Ulagači su oprezni jer predsjednik SAD-a Donald Trump i dalje inzistira na preuzimanju kontrole nad Grenlandom. Trump tvrdi da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a zbog svog strateškog položaja i velikih zaliha minerala. U petak je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz onih zemalja koje će se protiviti njegovim planovima, a nije isključio ni upotrebu sile za zauzimanje Grenlanda. Europske su zemlje, pak, prošloga tjedna na zahtjev Danske poslale određen broj vojnog osoblja na otok.

Dow Jones i S&P 500 indeks skliznuli su s rekordnih razina i zbog toga što se pod pritiskom našao financijski sektor, nakon što je Trump poručio da bi kamate na kreditne kartice trebalo ograničiti na 10 posto. Zbog toga su pale čak i cijene dionica nekoliko banaka koje su prošloga tjedna objavile bolje nego što se očekivalo kvartalne poslovne rezultate.

Proizvođači čipova s rekordnim prihodima

S druge strane, podršku tržištima pružio je rast cijena dionica proizvođača čipova, nakon što je tajvanski TSMC izvijestio o rekordnim prihodima i zaradi, što pokazuje da je potražnja za čipovima za razvoj umjetne inteligencije i dalje snažna. Ipak, cjelokupni tehnološki sektor nije osjetnije porastao jer se ulagači i dalje plaše da su cijene dionica u tom sektoru previsoke, nakon snažnog rasta proteklih godina. Idućih tjedana ulagači će najviše pratiti poslovne rezultate kompanija, s obzirom da je počela sezona objava financijskih izvješća.

A na europskim su burzama indeksi zabilježili različite izvedbe. Londonski FTSE ojačao je 1,1 posto, na 10.235 bodova, a frankfurtski DAX 0,1 posto, na 25.297 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 1,25 posto, na 8.258 bodova.

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prema košarici valuta ojačao i prošloga tjedna, trećeg zaredom, što je posljedica geopolitičkih napetosti i političke neizvjesnosti u Japanu.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,2 posto, na 99,37 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,4 posto, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1598 dolara. Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 0,1 posto, pa je cijena dolara dosegnula 158,10 jena. Nakon što je prošle godine pao 9,4 posto, u prvim tjednima ove godine dolarov indeks je porastao. Jačanje dolara zahvaljuje se, među ostalim, njegovom statusu sigurnog utočišta za kapital u nesigurna vremena.

Predsjednik SAD-a Donald Trump, naime, i dalje inzistira na preuzimanju kontrole nad Grenlandom jer smatra da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a zbog svog strateškog položaja i velikih zaliha minerala. U petak je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz onih zemalja koje će se protiviti njegovim planovima, a nije isključio ni upotrebu sile za zauzimanje Grenlanda. Europske su zemlje, pak, prošloga tjedna na zahtjev Danske poslale određen broj vojnog osoblja na otok.

Dolar najviše jača prema jenu

Početkom tjedna dolar je najviše ojačao prema japanskom jenu jer je sve izglednije da će premijerka Sanae Takaichi u veljači raspisati izvanredne izbore kako bi povećala svoju koalicijsku većinu, što bi joj omogućilo agresivniju poticajnu gospodarsku politiku. Kako se ulagači plaše da će to dovesti do povećanja ionako golemog fiskalnog deficita, jen se našao pod pritiskom. No, kako su japanske vlasti zaprijetile intervencijom na tržištu, jen je do kraja tjedna ublažio gubitke prema dolaru.

U fokusu ulagača su i podaci iz gospodarstva SAD-a, koji mogu utjecati na očekivanja u vezi kamatnih stopa. S obzirom da posljednji podaci s tržišta rada, kao i iz industrije, pokazuju da situacija nije tako loša kao što su neki smatrali, ponešto su splasnule špekulacije o smanjenju kamata američke središnje banke.

Procjene na tržištu pokazuju da postoji više od 90 posto izgleda da će Fed u siječnju ostaviti kamatne stope nepromijenjene, nakon što ih je na tri posljednje sjednice smanjio za po 0,25 postotnih bodova. I dok dio dužnosnika Feda smatra da treba nastaviti sa smanjenjem kamata zbog slabosti tržišta rada, drugi drže da treba neko vrijeme zadržati kamate na postojećim razinama jer se inflacija i dalje kreće znatno iznad ciljanih razina Fed od oko 2 posto.