HGK: Europska unija nije imala alternativu uvođenja protumjera

Europska komisija uvela je danas svoje protumjere kao odgovor na američke carine na uvoz čelika i aluminija iz EU-a, koje su danas stupile na snagu. Od 1. travnja aktivirat će se postojeće protumjere protiv SAD-a koje su bile suspendirane 2018. i 2020. godine, a usmjerene su na niz američkih proizvoda poput motocikala, burbona i čamaca.

Nove carinske tarife SAD-a na proizvode od čelika i aluminija mogle bi imati destabilizirajući utjecati na gospodarstvo Europske unije, no ne očekuje se, prema trenutno dostupnim podacima, veći izravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, ističu iz Hrvatske gospodarske komore.

U 2024. godini proizvodi od čelika i aluminija činili su 1,5 posto hrvatskog izvoza u SAD. Izvjestan je međutim posredan utjecaj kada se tarife reflektiraju na narudžbe naših najsnažnijih partnera, kao što su Njemačka, Italija i Austrija.

– Glavni je izazov za europsku industriju čelika kako nadomjestiti očekivani pad izvoza u SAD. Naime, američko je tržište važno za europske proizvođače čelika – izgubljene količine izvoza teško je preusmjeriti na ostala izvozna tržišta. Očekujemo da će najveću korist od ovog trgovinskog rata imati Kina, kojoj će biti još lakše izvoziti u EU – poručio je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.

SAD među najznačajnijim hrvatskim izvoznim tržištima

Europska unija odlučila se na protumjere u svrhu zaštite europskog gospodarstva, što povlači za sobom porast cijena proizvoda koji su predmet carina i pad volumena robne razmjene. Šaravanja smatra da je uvođenje carina očekivan potez nove administracije, no isto tako nedvojbeno štetan za gospodarstva na obje strane Atlantika. Europska unija nije imala alternativu uvođenju protumjera, nedostatak reakcije bio bi protumačen kao slabost.

– Vidimo međutim da američka administracija nedosljedno uvodi uvjete carina, odgađa njihovo nastupanje ili u potpunosti od njih odustaje. Potrebno je da EU pokaže strpljenje, prati daljnji razvoj situacije, i pregovara s ciljem suspenzije američkih carina iz pozicije snažnog gospodarstva s kojim SAD ima najsnažniju bilateralnu razmjenu. Uvođenje ovih i potencijalno novih carina je tim nepovoljnije kada uzmemo u obzir da je SAD jedan od vodećih hrvatskih trgovačkih partnera. Važnost tržišta SAD-a za Hrvatsku industriju je porasla u 2024. kada se SAD popeo za jednu poziciju te zauzeo osmo mjesto na listi najznačajnijih hrvatskih izvoznih tržišta – istaknuo je Šaravanja.

Hrvatska u SAD najviše izvozi lijekove, imunološke proizvode, transformatore, oružje, i druge proizvode visoke dodane vrijednosti, a ne sirovinu ili polugotove proizvode kao što je to slučaj s nekim drugim zemljama. Pored izvoza roba, samo prošle godine prihodi od izvoza usluga iz Hrvatske u SAD iznosili su gotovo 700 milijuna eura. Najviše usluga izvezli smo iz sektora turizma, IT industrije te usluge savjetovanja.