Trenutno su u Hrvatskoj aktivne najmanje 752 tužbe protiv medija i novinara, objavilo je to Hrvatsko novinarsko društvo (HND). Riječ je o rezultatu ankete koju HND provodi već šestu godinu, a na koju je odgovorio 21 medij. Samo četiri od njih naveli su da ih nitko trenutno ne tuži, a od tužbi najveći broj se i dalje odnosi na građanske parnice za naknadu štete (674, odnosno gotovo 90 posto).
Rezultati ankete ne otkrivaju pojedinosti o predmetima pa tako nije moguće ustanoviti ni koliko bi ih moglo ući u kategoriju strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije, odnosno SLAPP-a (Strategic lawsuit against public participation). Riječ je, inače, o strateškim tužbama tužitelja koji su u poziciji moći nad tuženikom, a kojima se nastoji zaustaviti djelovanje ili objavljivanje vijesti ili sadržaja koji imaju negativan učinak na njegovu reputaciju, bez obzira na očitu neosnovanost zahtjeva.
Iako anketa ne otkriva pojedinosti, iz HND-a poručuju da su neke smjernice o tome ipak dali preliminarni rezultati istraživanja koje HND provodi u suradnji s Centrom za demokraciju i pravo ‘Miko Tripalo‘ uz potporu Justice for Journalists Foundation. U HND-u dalje navode da su dosad analizirane 1333 presude protiv medija i novinara donesenih u razdoblju od 2016. do 2023. te je ustanovljeno kako više od 40 posto svih predmeta nosi barem jedan SLAPP-indikator, a među tim predmetima njih više od polovice sadrži ih nekoliko.
Osim toga, neki se trendovi ne mijenjaju, pa tako prevladaju parnični (građanski) postupci u kojima se tražila naknada štete, a u većini slučajeva potražuju se relativno visoki iznosi. ‘Posljednjih sedam godina tužitelji su jednako tako nerijetko pokretali više parničnih postupaka protiv istog tuženika, a nekad bi u paketu pokretali i kaznene postupke zbog povrede ugleda i časti, što, na žalost, i dalje predstavlja kazneno djelo u hrvatskom pravnom sustavu‘, ističu u HND-u.
HND navodi i podatke Ministarstva pravosuđa i uprave, odnosno da je lani primljeno 179 novih takvih predmeta i trenutno ih je ukupno 607 neriješenih. Ministarstvo je poslalo i rezultate svoje analize građanskih i kaznenih predmeta te tvrdi da se od ukupnog broja od 294 tužbe riješene u 2023. godini na SLAPP moglo odnositi 39 predmeta, od čega je osam kaznenih, a 31 građanski predmet.
Vrijednost tužbi i veća; i Lideru se sudi
Nadalje u HND-u naglašavaju da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, a što pokazuju i iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima iz HND-ova upitnika o aktivnim tužbama za povredu ugleda i časti. Tako ukupan iznos tužbenih zahtjeva u aktivnim parnicama protiv medija i novinara prelazi četiri milijuna eura. Čak 96 posto, odnosno 3,9 milijuna eura potražuje se u građanskim parnicama za naknadu štete.
Ipak, Jutarnji list i Slobodna Dalmacija ni ove godine nisu dostavili podatke o iznosima tužbenih zahtjeva pa je taj iznos vjerojatno znatno veći jer ta dva medija prednjače po broju tužbi za povredu ugleda i časti. Prema podacima koje je HND prikupio, vidljivo je također da, na primjer, Večernji list uvjerljivo vodi s najvišim ukupnim iznosom tužbenih zahtjeva pa je moguće zaključiti kako ga Jutarnji list i Slobodna Dalmacija slijede. Dodajmo tome da, ako izuzmemo Lider od kojeg se u jednoj tužbi potražuje 35 tisuća eura, Večernji list ima i najveći prosječan iznos potraživanja po tužbi – čak 19.000 eura.
Analizom sudskih odluka u razdoblju od 2016. do 2023. bilo je moguće identificirati i takozvane serijske tužitelje, njih 12, koji učestalo podnose tužbe za povredu ugleda i časti često s istim, a ponekad i istovjetnim argumentima te nerijetko traže i istu visinu naknade štete koja, preračunata iz kuna, iznosi 5308,91 euro. Jednako tako, u posljednjih sedam godina vidljivo je da dio predmeta protiv medija pokreću moćni pojedinci – političari, saborski zastupnici, suci i odvjetnici – a tražene odštete su relativno visoke za hrvatske prilike.
Kultura tužakanja
- Brojka od 752 tužbe predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnju anketu, i to je rezultat HND-ovih kontinuiranih napora u suzbijanju tužbi, posebno onih SLAPP-tužbi. U stvarnosti je, međutim, brojka i dalje mnogo veća jer ove 752 tužbe podaci su na uzorku od 21 medija, dok je prošle godine, kada smo imali najmanje 945 tužbi, u anketu bilo uključeno 30 medija. U Hrvatskoj postoji kultura tužakanja novinara, novinarki i medija, a velik dio ovih tužbi otpada i na SLAPP. Hrvatska se opet pokazala najgorom članicom EU-a kada su u pitanju tužbe jer se kao veliki tužitelji ističu i suci, što je nedopustivo, a od našeg zahtjeva da se dekriminaliziraju sva djela protiv časti i ugleda nećemo odustati – poručio je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
On je prije nekoliko dana rezultate ankete i analize predstavio u Prištini na Godišnjoj skupštini Europske federacije novinara na panelu ‘Borba protiv SLAPP-a‘. Anketa je pokazala da imamo 40 aktivnih tužbi koje su pokrenule osobe iz sustava pravosuđa. U grafičkom prikazu koje su izradili kolege u HND-u tužitelji iz pravosuđa svrstani su u skupinu politički izloženih osoba zajedno s osobama iz političkog života i osobama koje obnašaju vlast. Zajedno, ova grupa moćnih pojedinaca trenutno vodi 128 postupaka za povredu ugleda i časti protiv medija i novinara. Dodajmo tome osobe iz javnog života među kojima ima i serijskih tužitelja te pravne osobe, odnosno tvrtke, postaje jasnijom slika o pritiscima s kojima se mediji nose u situacijama kada kritički pišu o nekim pojedincima i tvrtkama.
Na kraju, još jedan zabrinjavajući trend koji potvrđuju prvi rezultati istraživanja s pravnicima Centra ‘Miko Tripalo‘: kod svih završenih parničnih postupaka prosjek trajanja je 3,6 godina, a kod predmeta koji su završeni presudama, jer neki završavaju i nagodbom, prosječno trajanje postupka je 4,3 godine. Najdulji postupak vodi i dalje Večernji list. Riječ je o procesu koji traje već 34 godine. Grafikon koji prikazuje odgovor na pitanje o tome koliko traje najdulji aktivni postupak poražavajući je jer se medijima i novinarima ovim postupcima nameće veliko opterećenje zbog dugotrajnosti i neizvjesnosti ishoda te troškova zateznih kamata.
Na kraju u HND-u zaključuju, s obzirom na navedeno, da su tužbe, čak i prijetnje tužbama, iznimno učinkovito sredstvo ušutkivanja kritičkih novinara i medija. Koliko novinarskih radova nije objavljeno zbog prijetnji sudskim progonom teško da ćemo ikad doznati, navodi se na kraju HND-ove prezentacije.